MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ARHEOLOGIJA

 

I. Jakšić

Ko je izgradio Stounhendž?

Izotopi i kremirane kosti

 

Uprkos periodu od preko deset godina intenzivnog proučavanja, još uvek znamo veoma malo o ljudima sahranjenim u Stounhendžu i o tome kako su tamo dospeli. Nedavno je objavljeno istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Oksford, u časopisu Scientific Reports, u kome se nagoveštava da je određeni broj ljudi koji su sahranjeni u Veseksu učestvovao u izgradnji čuvenog kamenog kruga i prebacivao plavi kamen, korišćen u ranoj fazi izgradnje spomenika, iz planinskog regiona zapadnog Velsa.

ARHEOLOGIJA

Dok je bilo mnoštvo mišljenja u vezi s tim kako je izgrađen Stounhendž, pitanje “ko” ga je izgradio privlačilo je mnogo manje pažnje. Razlog za takvo zanemarivanje je delom u tome što su mnogi ljudski ostaci kremirani pa je bilo izuzetno teško izvući korisne informacije zbog takvog stanja. Stručnjaci su pokazali da kremirana kost sadrži jedinjenje izotopa stroncijuma verno originalu, otvorivši vrata korišćenju ove tehnike prilikom ispitivanja gde su ti ljudi živelu u toku poslednje decenije svog života. Uz dozvolu vladine agencije Historic England i upravnog tela English Heritage, ekipa je analizirala lobanje 25 pojedinaca da bi bolje razumela živote onih koji su sahranjeni kod ovog značajnog spomenika. Ti ostaci prvobitno su iskopani iz mreže 56 jama koji se nalaze na teritoriji oko Stounhendža, 1920-tih. Krug jama je poznatiji pod nazivom Obrijeve rupe. 

ARHEOLOGIJA

Analiza manjih fragmenata kremiranih ljudskih kostiju iz rane istorijske faze ovog mesta (3000 godina pre nove ere), kada je uglavnom korišćeno kao groblje, pokazalo je da najmanje 10 od 25 ljudi nije živelo u blizini svog večnog počivališta, pre smrti. Za razliku od toga, najviša stopa izotopa stroncijuma u ostacima odgovarala je živim stanovnicima zapadne Britanije, regionu koji obuhvata zapadni Vels, poznati izvor plavog kamena korišćenog u izgradnji Stounhendža. Iako sama količina izotopa stroncijuma nije dovoljan faktor za razlikovanje mesta gde je podjednako zastupljen, ta veza znači da je Vels, najverovatnije, mesto porekla barem dela ovih ljudi. Istraživanje takođe pokazuje da su se ljudi kretali od Velsa i Veseksa u kasnom neolitu, i da su pojedini ostaci zakopani u Stounhendžu. Rezultati naglašavaju važnost kretanja sirovina i ljudi  između regiona prilikom izgradnje Stounhendža. Oni pružaju redak uvid u visok stepen razmene i mnoštvo kontakata u neolitu, dakle pre oko 5000 godina.
Vodeći autor istraživanja, Kristof Snok, rekao je da je nedavno otkriće da bilo kakva biološka informacija može da preživi veoma visoku temperaturu tokom kremacije (i do 1000 stepeni Celzijusa) nudi uzbudljivu šansu da se konačno istraži poreklo sahranjenih u Stounhendžu. Džon Pounset, glavni autor rada koji se bavi prostornom tehnologijom u Oksfordskoj školi arheologije, izjavio je da moćna kombinacija stabilnog izotopa i prostorne tehnologije pruža uvid u zajednice ljudi koje su učestvovale u izgradnji Stounhendža.

ARHEOLOGIJA

Kremirani ostaci iz misterioznih Obrijevih jama i ažurirano mapiranje biosfere pokazuje da su ljudi iz regiona planinskog venca u Velsu ne samo dobavljali plavi kamen za izgradnju čuvenog kruga već da su tamo i sahranjivani. 
Kada su naučnici upitani za komentar u vezi s tim kako su razvili ovu inventivnu tehnologiju, profesor Džulija Li Torp, direktor Oksfordske škole arheologije i jedan od autora rada, rekla je da je za sve zaslužan interes doktora Snoeka za uticaj intenzivne toplote na kosti u našem telu, i to što su shvatili da je zagrevanje praktično zarobilo određene izotopske podatke.

ARHEOLOGIJA

 

I. Jakšić



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA