MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 50
Godina IX
Mart - April 2012.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA - MATICA SRPSKA

 

 

Tijana Palkovljević, upravnik Galerije Matice srpske

Nacionalna galerija

Italijanska reč galleria čije izvorno značenje znaju možda samo studenti arhitekture (duga natkrivena prostorija, najčešće sa spoljne strane zgrade) ili rudarstva (hodnik koji spaja dva odeljena okna u rudniku), najpre asocira na poznate ustanove koje čuvaju platna najvećih majstora slikarstva: Ufiči u Firenci (Čimabuova Bogorodica, Botičelijeva remek-dela), Nacionalnu galeriju u Londonu (Rembrantov Portret rabina, Vermerova Žena pred klavirom, i šta sve ne), u Vašingtonu (s basnoslovno vrednim zbirkama), na Tretjakovsku u Moskvi (s ikonama Rubljova). Na nacionalne galerije u Oslu, Edinburgu (gde je odnekud stigla Velaskesova Stara kuvarica), s razlogom i na Galeriju Matice srpske.

Tijana Palkovljević- Kad strancima govorim o Galeriji Matice srpske, te tri reči su im teško izgovorljive, kažem im da je to nacionalna galerija. I ja zapravo mislim da Galerija Matice srpske jeste nacionalna galerija. Narodni muzej u Beogradu kao nacionalni muzej ima jednu kompleksnu zbirku (umetničku, arheološku, ali i numizmatičku), bavi se istorijom umetnosti uopšte, Matica ima samo umetničku zbirku i u tom smislu ona jeste neka vrsta nacionalne galerije Srbije - kaže Tijana Palkovljević, doktorand istorije umetnosti, upravnik Matičine galerije.

S druge strane, kaže naša sagovornica, Matica srpska, čiji smo deo, samom činjenicom da je naš najstarija novovekovna institucija, daje nam težinu, ugled i druge atribucije. Jedan privilegovan položaj u našoj sredini.

Plodno zrno

Sava Šumanović, Engleskinje u Parizu, 1925
Sava Šumanović, Engleskinje u Parizu, 1925

Galerija Matice srpske je brojem dela i njihovim značajem veoma važna za srpsku umetnost. U njoj se čuvaju dela od XVI do XXI veka, s tim što iz prva dva stoleća ima neznatan broj radova ali izvanredne umetničke vrednosti. „Reč je uglavnom o ikonoma srpskog porekla ili onima koje su došle na naš prostor ali su deo naše nacionalne istorije umetnosti. U toj maloj zbirci je jedna od najlepših ikona postvizantijskog perioda uopšte, Blagovesti, i nekoliko ruskih ikona koje su donete kao poklon Ruske pravoslavne crkve Srpskoj crkvi i čuvane su u Krušedolu“, kaže Palkovljevićeva, koja je magistrirala na slikarstvu Milivoja Nikolajevića, prvog upravnika Galerije posle Drugog svetskog rata i predsednika Matice (1974-1978).

Kao formirane celine, Galerija ima zbirke XVIII, XIX i prve polovine XX veka, u nešto manjem obimu i druge polovine prošlog stoleća. Zahvaljujući darodavcima među umetnicima, Galerija već ima i dela s početka ovog veka.

Galerija je i nastala na osnovu poklona. Sava Tekelija je prvi Matici dao svojih 11 porodičnih portreta, koji čin srž kolekcije iz XVIII veka. „To je zrno iz koga je sve kasnije nastalo. Veliku zbirku svojih radova poklonio je Matici vajar Đorđe Jovanović, slikari Milenko Šerban, Milan Konjović i drugi. Značajnu skupinu čine i darovi samih kolekcionara (Joca Vujić, Milekić, Bokšan). Prošle godine je veliku zbirku poklonila slikarka Vera Klarić, zatim Petar Đurčić a pretprošle Leposava Beba Pavlović.“

Priče upravnika

Žefarovićev sv. Dimitrije

O najznačajnijim delima u Galeriji priča upravnik. Ljude zanima šta je to najbolje, najvrednije u njenom fondu, kaže Tijana Palkovljević. A njena omiljena dela su:
- Jedna ikona Sv. Dimitrija, rad Hristifora Žefarovića, potpuno jedinstvena i drugačija od svih poznatih ikona ovog hrišćanskog velikomučenika. Pronađena je u tornju Almaške crkve u Novom Sadu. To je jedina Žefarovićeva ikona koja je sačuvana, uglavnom nam je poznat kao bakrorezac ili po zidnom živopis u manastiru Bođani.
Druga je Pronalaženje Mojsija, delo Teodora Kračuna iz 18. veka, koje „pokazuje potpunu umetnikovu slobodu u tretiranju jedne religiozne teme. Jedno od retkih dela, mogli bismo reći, rokoko slikarstva koje pripada religioznoj formi ikonostasa, sa ikonostasa Saborne crkve u Sremskim Karlovcima“. Iz 19. veka njen „favorit“ je: Portret Sofije Dunđerski Paje Jovanovića, u prirodnoj veličini, s konjem, a u dvadesetom Šumanovićev Mornar na molu i Engleskinja u Parizu, Umetnikova ćerka Vase Pomorišca.

Galerija je početkom veka doživela svojevrsnu transformaciju. Nije više samo mesto na kome se dela čuvaju, konzerviraju i izlažu već ima i aktivnu društvenu ulogu. Ta uloga se manifestuje kroz projekte, izložbe, publikacije i saradnju s drugim institucijama, pre svega obrazovnim.

- Ono što je, po mom mišljenju, možda najznačajnija novina jeste da je Galerija publikovala nekoliko doktorskih disertacija iz istorije umetnosti: Miroslave Kostić (Jakov Orfelin i njegovo doba), Branke Kulić (Srpske rezbarske radionice), Simone Čupić (Teme i ideje u srpskoj istoriji umetnosti 1900-1941). - ističe Tijana Palkovljević. - To je veoma važno za unapređenje struke, jer posao muzeologije ne može biti odvojen od onoga što se dešava u istoriji umetnosti.

U Galeriji na taj način spajaju teoriju sa praksom i, prema rečima njenog upravnika, zapravo popularišu samu teoriju. „Jedno je ono što se iznese u doktorskoj disertaciji, a nešto sasvim drugo izložba koju posmatra veći broj ljudi. Možda je to samo drugi izraz ali u osnovi svi posetioci koji dođu da vide jednu postavku predstavljaju ustvari popularizaciju nauke.“

Ilustrativan primer je tekuća izložba „Za ljubav otadžbine, patriotizam u srpskoj kulturi XVIII veka“. Pripremljena je na osnovu naučne studije Vladimira Simića sa Katedre za istoriju umetnostu Filozofskog fakulteta u Beogradu, koja je prati i čiji je naziv pozajmila. Patriotizam naših ljudi tog doba prikazan je kroz slike, grafike, plakate i medalje.

U Galeriji Matice srpske su posebno ponosni na svoj atelje za konzervaciju i restauraciju koji se isključivo bavi pokretnom kulturnom baštinom (ikonama i slikama). Taj segment rada je u istoj ravni s istorijsko-umetničkim.

Od zanata do nauke

- Povodom pola veka od osnivanja Odeljenja za konzervaciju izdali smo istoriju institucionalne konzervacije u Galeriji Matice srpske gde smo nastojali da pokažemo kako je konzervacija kao struka prošla put od zanata do kompleksne naučne discipline. Nekada je bilo važno da konzervator bude spretan, da ima dobre manuelne sposobnosti, danas se traže određena znanja iz fizike i hemije, da dobro poznaje svojstva materijale, da koristi savremenu tehnologiju (mikroskop, ultraviolentne zrake itd.) i da sva ta znanja primeni u zaštiti nekog dela - kaže. - Ove godine, kao još jedan prilog negovanju veze između nauke i umetnosti, trebalo bi da bude objavljena doktorska teza Daniele Korolije-Crkvenjakov, konzervatora savetnika.

Paja Jovanović, Sofija Dundjerski, oko 1930
Paja Jovanović, Sofija Dundjerski, oko 1930

Galerija ne zaboravlja ni publiku jer je, po rečima upravnika, prošlo vreme „shvatanja muzeja kao elitističkih mesta u koja ulaze oni koji veoma dobro poznaju umetnosti i znaju šta žele da vide“.
- Savremeni koncept muzeja sve više baca akcenat na transpoziciju ideja i znanja i ostvarivanje komunikacije između umetničkog dela, epohe, ili jednog umetnika s publikom koja dolazi u muzej. Kustos je u toj komunikaciji neka vrsta medijatora. Publiku negujemo ne samo kroz realizaciju izložbi, nego i kroz mnogobrojne programe kao što su tumačenja izložbi, predavanja o umetnicima, umetničkim epohama, određenim delima. Poseban segment čine konzervatorske priče petkom. Kad nemamo izložbu, kroz priče upravnika, kustosa i konzervatora publici želimo da pokažemo koliko su ljudi koji rade u Galeriji (u muzejima uopšte) bitni.
- Kroz te priče - nastavlja Tijana Palkovljević - pružamo priliku interpretaciji. Znaju se manje-više svi podaci o nekom delu, slikaru, ideje i atribucije ali interpretacija je ono što nas razlikuje u odnosu na prethodnike i daje umetničku slobodu kustosu da on interpretira neko delo ili izložbu u skladu sa svojim talentom i opredeljenjem.
Galerija Matice srpske organizuje i klasična predavanja, projekcije filmova i druge aktivnosti koje doprinose popularizaciji njenog fonda i same umetnosti. Tako je nedavno Galerija potpisala sporazum o saradnji s predškolskom ustanovom „Radosno detinjstvo“ jer se i inače svake godine njeni kustosi, u okviru izabrane teme, druže sa novosadskim mališanima. Kroz ovaj deo rada zaposleni u Galeriji žele da deca steknu pozitivan odnos prema jednoj instituciji kulture i nacionalnoj kulturnoj baštini.
Akademik Čedomir Popov na kraju svoje priče o Matici juče, danas, sutra reče: „Poslednja Matičina kadrovska akvizicija je Tijana Palkovljević, upravnik Galerije Matice srpske. Mislim da smo učinili savršeno dobar izbor“.

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete
 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2014. PLANETA