MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
"  BROJ: 18
Godina IV
Maj - Jun 2006g.

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.



 

" Glavni naslovi

ISTRAŽIVAČI

Pripremio:M. Rajković

Ilja Slani, TV novinar, autor naučno-popularnih i etno-dokumentarnih filmova

Slike duše i tla

Za trideset tri godine u Naučnom programu nacionalne televizije Ilja Slani je i sam postao istraživač i dokumentarista narodnog života i običaja. “Istraživački rad sa kamerom je njabolji način da upoznate svoju zemlju. Slobodno mogu da kažem da spadam u ljude koji bolje poznaju Srbiju”, veli vrsni autor naučno-popularnih i etno-dokumentarnih filmova.

Ilja Slani
Ilja Slani

U prvoj redakciji Naučnog programa TV Beograd – koju su činili Voja Čolanović (prvi urednik, kasnije dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine), Dragan Jevtić i Dušan Milovanov, Ilja Slani (Rijeka, 1940) je bio najmlađi novinar. Tek se bio vratio sa postdiplomskih studija na pariskoj Academie des Baux Arts i Institutu za film. Ka snije su došli Raša Popov,Aleksandar Spasić, Veroslava Tadić i on je uvek ”bio ponosan na taj jak novinarski sastav”

Sve svoje znanje, iskustvo i ljubav prema tradiciji Ilja Slani je uneo u koautorsko delo (sa Dragoljubom Zamurovićem kao prvim autorom) Srbija, život i običaji, nastalom na prelazu dva veka i dva milenijuma. "To je rendgenski snimak Srbije u mom vremenu, od osamdesetih godina prošlog do početka XXI veka. Moja misao vodilja je bila da zabeležim kako je ona izgledala, a ne da tumačim prostor i ljude", kaže .

Pouzdan vodič

Za sve koji se u budućnosti budu bavili Srbijom ova fotomonografija je nezaobilazan izvor, jer "samo umetnička fotografija prenosi dušu naroda i tla". Još nezaobilazniji izvor je celokupan fundus Zamurovićevih slajdova. "Radili smo tri i po godine, kolima prešli više od 80.000 km, da ne pričam koliko smo protabanali peške, stižući do najzabitijih sela i krajeva, od Horgoša do Dragaša. Zamurović je snimio više od sto hiljada slajdova. Zamislite kakav je to bio napor: finansijski, umetnički i fizički. Od tog ogromnog broja slajdova za knjigu je izabrano 280. Svaka fotografija je umetničko delo za sebe. I svaka od njih i sve zajedno prikazuju na najbolji način Srbiju kakva je ona danas", govori o Srbiji Ilja Slani, koji je u ovaj projekat uložio i desetak prethodnih godina istraživačkog rada.

An|elića zapis sa krstonošama
u selu Ranilović, pod Kosmajem

Štampana na pet jezika, knjiga je strancima najpouzdaniji vodič kroz Srbiju, ali i nama koji živimo u Srbiji a nedovoljno je poznajemo. "Srbija je poznata po tome što je u sudaru globalističkog i antiglobalističkog pogleda na svet sačuvala ono što je njena tradicija i običajnost. A naše sutra neće biti bolje ako u njega ne uklopimo i tradicionalne vrednosti narodnog života, proverene kroz generacije. Sa sopstvenom autentičnošću bolje ćemo komunicirati sa svetom i uzajamno se bolje razumeti", kaže Slani.

Među više od pedeset naučno-popularnih i etno-dokumentarnih filmova, koje je snimio za Naučni program RTS, 80 odsto imaju istraživački karakter, tiču se prostora i tradicije Srbije. Raša Popov je jednom prilikom rekao svom kolegi da je "skinuo dušu naroda". To je najiskrenije prizanje koje je kao autor mogao dobiti. Nedavno je Milan Knežević, tada mladi reditelj, podsetio Ilju na prvi etno zapis "Arapi" (jedan pokladni običaj), snimljen u Slancima kod Beograda, 14. februara 1980. Mnogi televizijski gledaoci sećaju se emisija "Pećine Srbije", "Pećina nad Đavoljim virovima" (o najvećem spletu podvodnih hodnika u Srbiji u utrobi Pešterske visoravni), etno-dokumentaraca "Vučari", "Poslednja rusalja", "Lazarice", "Kolo za mrtve", "Neprekinuta nit sv. Trifuna"...

Ilja Slani i Dragoljub Zamurović na Dunavu, kod Novog Sada

Ilji Slanom je posebno drag film Poslednja rusalja, iako nije ovenčan nikakvim prizananjem. Snimljen je pre četvrt veka u selu Duboka u homoljskom kraju. „To je kraj netaknute prirode, ali i običajnog života“, veli. „Duboka je jedno od tri sela, druga dva su Ševica i Neresnica (rodno mesto pesnika Stevana Raičkovića), u kojima se sve do osmadesete godine prošlog veka održao arhiačan običaj rusalja ili rusaljki. To su žene padalice, koje su u obredu o Duhovima, pedeset dana posle Vaskrsa, u stanju zanosa i "druge osećajnosti", padale na zemlju i, po nekim svedočenjima, komunicirale sa drugim svetom, sa vilama, valvijama, kako one kažu". Tog dana bi meštani na trgu davali pomen mrtvima, tri puta išli u ophod, kako kaže, nekim "svojim prakorakom", uz pratnju violiniste (ranije gajdaša) koji je neprekidno svirao istu ariju, i izgovarali mađijsku formulu "Ja ša, ja raša, ja raša, ja raša" (idem, krenimo, ajmo).

Tomovićeva Šaka

- Bio sam prvi urednik Naučnog magazina, koji se prvo zvao Nuaka 69, pa Nauka 70 a danas 3N (Nedeljne naučne novosti). Suština je da je Naučni program uvek imao magazin, u kome smo se trudili da imamo rubriku istraživanja, a pokušavali smo da snimamo i serije o istraživanjima i timskom radu u istraživanju. Retko smo u domaćoj praksi nailazili na prave istraživačke projekte, koji zaslužuju pažnju pre svega naše publike a možda i svetske. Podsestio bih na Tomovićevu šaku (ta veštačka ruka je bila hit), istraživanja Miomira Vukobratovića u kibernetici, zatim u genetici..

Poslednja rusalja

„Kada sam snimao film, na trgu je bila elektronska muzika, mislio sam da od podanja neće biti ništa. U jednom trenutku video sam porodicu koja je stajala sa strane. Došli su da daju pomen svojim mrtvima. Ohrabreni našim prisustvom krenuli su tri puta u ophod, uz muzičku pratnju. I, neočekivano za okupljene meštane, čuo se krik padalice Kristijane. Sve je izgledalo autentično da smo vrlo verovatno tada zabeležili poslednju rusalju“, priča Ilja Slani, iako je u filmu ostavio mogućnost simulacije padanja, radi "istraživačke istine". I ranije je, veli, bivalo žena koje bi odglumile pad. Zabeleženo je i da su Nemci tokom rata rusaljkama zabijali klince u dlan a da one to nisu osećale.

Roman

Pošto je otišao iz Naučnog programa RTS Ilja Slani je napisao roman Vampir u krugu dvojke, da se, kako kaže, sam sebi oduži. U njega je uneo sve svoje životno iskustvo, ono što je najbolje poznavao, beogradske kafane iz "kruga dvojke", posebno one iz "bermudskog trougla" Politike

Vučari su snimljen na Jastrepcu 1986. Reč je o jednom prastarom običaju, veoma rasprostranjenom u dinarskim krajevima, ali i kod doseljenika u Šumadiju. U vreme Božićnjih poklada, grupa lovaca ubije vuka, njegovu kožu odere i ispuni slamom i noseći je od kuće do kuće, dobija na dar rakiju, slaninu, meso, jaja. "Kao i u svakom lepom običaju, a to i jeste svrha običajnosti, ljudi se malo zabave i provesele dajući tako sebi oduška od dugog i mukotrpnog rada. U ovom običaju vuk nije samo čoveku neprijatelj, on je u Srba i totemska životinja kojoj treba udovoljiti. Tako se na treći dan Božića, na raskršću van sela vuku čak iznosila i večera. Time se sa vukom pravila neka vrsta primirja i pakta o prijateljstvu.

Danas Naučni program RTS vode novi ljudi, ali problem naučno-popularnog praćenja istraživanja nije razrešen, kaže Slani. I pita: koliko jedna mala zemlja može da se bavi naučnim istraživanjima, posebno u propulzivnim granama – elektronika, biologija, kibernetika, genetika, kosmologija? Novac koji se ulaže u svemirska istraživanja za nas obične smrtnike je sfera apstrakcije. To je, po mišljenju našeg sagovornika, "jedna ekskluzivna oblast, koja pri sadašnjoj podeli moći u svetu pripada, zaista, naj-najrazvijenijima i najbogatijima“.

Šta ostaje malima i siromašnima? Kada je reč o našoj zemlji, naš sagovornik izdvaja četiri oblasti koje nude najviše prostora za istraživački rad, a ne zahtevaju velika ulaganja. "Na prvom mestu je arheologija, jer smo bogomdana zemlja za arheološka iskopavanja. Gde god začeprkaju, arheolozi nešto i nađu, od preistorije do srednjeg veka. Ovaj prostor je milenijumima bio civilizovan. Postoji pretpostavka da je priobalni pojas Dunava moguća kolevka civilizacije", obrazlaže svoju tezu Ilja Slani.

Kičma Balkana

Drugu oblast čine speleologija, geologija, gegografija. Slani je, kao mlad novinar, išao sa ekipom speleologa profesora Jovana Petrovića (Kepa, Denis i dr.) i snimao emisije o istraživanjima i uređenju pećina (pre svega u istočnoj Srbiji). Treći prostor istraživačima nude biologija, zoologija i srodne nauke, jer je naša zemlja poznata po mnogim prirodnim retkostima. Slani veli da je to sa kolegom Zamurovićem i potvrdio. Njihova Srbija, život i običaji puna je „bisera evropskog značaja“.

Molitva u okolini Svrljiga

Četvrtu oblast su društvene nauke, pre svega, etnologija i kulturna antropologija. „Balkan i Srbija kao kičma Balkana na svoj način i danas je, za razliku od drugih krajeva Evrope, prostor koji poseduje sirvivale, da upotrebimo termin etnologa i antropologa Klod-Levi Strosa. Dakle, oblike života starih vremena, koji su preživeli sve istorijske i društvene mene. Oni se mogu naći ne samo u udaljenijim planinskim selima nego i u vojvođanskim", kaže. I zaključuje: "Mislim da u pomenutim naučnim oblastima možemo najviše da unesemo u riznicu evropske nauke. Za fundmanetalna istraživanja koja će menjati svet nemamo ni potrebe, ni uslova, ni para".

Dobro je, kaže, da se o stopedesetogodišnjici rođenja Nikole Tesle, koga je naučna intuicija odvela u svet, setimo mladih ljudi, koji danas čine udarni korpus nauke u svetu a ostali su vezani za svoju zemlju Danko Taboroši, geolog i okeanograf, je jedan od njih. Magistrirao je u Americi, doktorirao u Japanu i treutno je na postdoktorskim studijama. Pre godinu dana je izradio prvu detaljnu geološku mapu Mikronezijskog arhipelaga sa hiljadama ostrva. Njegov magistarski rad o ostrvu Guam, sa naglaskom na pećinskim fenomenima, u Americi visoko ocenjen, bio je najbolja preporuka za nastavak studija u Japanu, jednostavno, ne smemo da izgubimo vezu sa tim ljudima, jer su oni ono najbolje što je genetika ovog tla dala", kaže Ilja Slani.

M. Rajković

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA