MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
"  BROJ: 3
Godina I
Oktobar 2003.

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

" Glavni naslovi

INSPIRACIJA

Vladan Radovanović
Dodir umetnosti s naukom

Diplomino kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Beogradu, 1956. Učestvovao u osnivanju «Mediale», 1958. Inicirao osnivanje Elektronskog studija Radio Beograda, 1972. Uveo vokovizuel i sintezijsku umetnost. Dobitnik deset domaćih i stranih nagrada za muziku (Oktobarska nagrada, 1971, nagrada na Prx Ialia, 1984, prva nagrada na Međunarodnoj tribini kompozitora u Beogradu, 1998), tri nagrade za vizuelne umetnosti (Prva nagrada za video rad u Sao Paolu, 1996) i dve nagrade za književnost (Nolitova, 1968)

 

«U mome umetničkom iskustvu dodir s naukom ostvaren je u dva vida.

U prvom - pojedina naučna otkrića, postavke i elementi naučnih teorija inspirisali su uobličavanje mnogih situacija u mojim književnim i vokovizuelnim delima. Postavke astronomije o velikom prasku, strukturi svemira, brzinama galaksija na rubu svemira sve bližim brzini svetlosti, ajnštajnovski zakrivljen prostor - uplivisali su na izmaštavanje svemira u mojoj Pustolini.

Vizuelna predočavanja struktutre sveta pomoću oruđa nauke neposredno su uticala na izradu crteža i prozirnih slika u okviru moga apstraktnog strukturizma. Vrh igle, uvećan elektronskim mikroskopom stotine hiljade puta, poslužio je kao uzor za stvaranje prozime slike Vrh igle.

U drugom vidu dodir s naukom ostvaren je preko uređaja, tehnologija i novih medija koji se koriste u umetnosti. A za umetnost su inspirativni ne samo ideje i događaji nego i same medijske mogućnosti. Naukaje posredno priuštila elektroakustičkoj muzici nove zvukove, rad sa realnim zvukom, uvođenje novih naćina organizovanja zvukova, digitalnu sintezu, kontrolisanje zvukova pomoću moždanih talasa. Na tim osnovama ostvario sam desetak kompozicija, među kojima su Audiospacijal i Miks.

U isti vid korišćenja proizvoda nauke u umetnosti spada i primena kompjutera i programa za izradu kompjuterskih grafika i animacije. Od mojih vokovizuelnih kompjuterskih grafika naveo bih Svemir je kompjuter, Ruke, Alfa i omega, a od animacija - Kratku autobiografiju.

Za mene je, međutim, najvažnije to što je nauka omogućila gotovo integralni "radni sto" za serioznu sintezu medijskih linija, međusobno jednakovrednih, istih nivoa kulture, istovremenih po nastajanju, stvaranih iz jednog duhovnog centra. U domenu sintezijske umetnosti zasnovane na novim tehnologijama načinio sam više projekata među kojima su najznačajnija Sazvežđa.»

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2010. PLANETA