OKO PLANETE
AI vizualizacije
Svetovi ispod površine
U časopisu Physics of the Earth and Planetary Interiors svojevremeno je objavljen rad “Preliminary Reference Earth Model”, iza kojeg stoje američki naučnici Dživonski i Anderson. Pomenuti model je najčešće korišćen za utvrđivanje seizmičkih pomeranja unutrašnje strukture Zemlje. Zasniva se na hiljadama seizmoloških zapisa prikupljenih širom sveta, seizmičkih analiza, na gravitacionim merenjima, geološkim uzorcima, analizama gustine, mase i prečnika tela, na helioseizmologiji, na seizmičkoj tomografiji… A danas?
U eri veštačke inteligencije (AI), naučna saznanja često se predstavljaju kroz uzbudljive slike koje kombinuju stvarne podatke i umetničku slobodu. Tako su nedavno objavljeni preseci planeta, Sunca i Meseca koji otkrivaju njihove unutrašnje slojeve, mahom izmišljene - ali i delom zasnovani na naučnim sazanjima. Ovi prikazi su povod da se zapitamo: šta znamo o unutrašnjosti planeta?
Naučnici imaju više modela na osnovu kojih vrše analize šta bi moglo da se nalazi u samom središtu zvezda, planeta, satelita i drugih nebeskih tela. Neki od tih modela su samo teorijski, kao što je zamišljanje preseka, drugi su potkrepljene matematikom, fizikom, seizmologijom i drugim naučnim postupcima koji se svakodnevno primenjuju na Zemlji.
Slična istraživanja primenjivana su za druge planete pa i Sunce, čime je stvorena pretpostavka o tome šta bismo zatekli kada bismo neka nebeska tela “prepolovili”. Tome su mnogo doprineli nedavno utvrđeni AI modeli… Na osnovu njih, danas se pretpostavlja da se unutrašnjosti razlikuju od planete do planete. Na primer, unutrašnjost Merkura, koji je najbliži Suncu, potpuno je tečna, unutrašnjost Sunca sija kao radijacija (Sunce ima zonu radijacije), unutrašnjost Meseca je gotovo šuplja i čvrsta, Zemlja ima različite slojeve, čvrsto i tečno jezgro. Saturn sa svojim prstenovima, ako je verovati veštačkoj inteligenciji, drži u sebi masu koja liči na dijamant. Uran ima crnu tečnu loptu, unutrašnjost Marsa liči na blato, boja unutar Jupitera je olovnoplava. Na Neptunu je plavetnilo kao okean, a po Veneri kulja užarena lava.

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"
|