MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 99 | MALA NEBESKA TELA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 99
Planeta Br 99
Godina XVIII
Januar-Februar-Mart 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ORNITOLOGIJA

 

Dubravka Marić

Briga i zaštita kućnih ljubimaca

Ptica u kući

 


Prilikom kupovine novog člana domaćinstva često se rukovodimo različitim motivima. Životinja, a posebno ptica unosi se u kuću samo ako postoji opšte slaganje onih koji u njoj žive. To se ne radi zato što smo videli snimke živopisnih, inteligentnih, brbljivih i druželjubivih papagaja, ili zato što ga traže dete i unuče. ''Životinja, u ovom slučaju ptica, nikada ne sme biti iznenađenje; i pre nabavke mora postojati saglasnost ukućana. Svi moraju znati da ptica nije ukras u stanu'', upozorava prof. dr Radmila Resanović sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.

ORNITOLOGIJA

Pre nabavke kućnog ljubimca, a naročito ptice, najbolje je prvo posetiti veterinara. On će buduće vlasnike informisati o svim obavezama koje će proisteći iz njihove odluke da u kuću dovedu pticu, ali i o svemu lepom što podrazumeva druženje sa kaveznom pticom. Veterinar će im tada predočiti i činjenice koje ljudi lako zanemare kada je reč o pticama: da je ptica socijalno biće, da su za njeno držanje potrebni određeni uslovi, da je njeno zdravlje osetljivo, da sve zdravstvene usluge koštaju i a da zdravstvena nega ptica nije besplatna.
''Jedna od osnovnih predrasuda koje doktori veterinarske medicine stalno pokušavaju da razbiju glasi: 'Dete traži psa, a ja ne mogu da ga šetam. Dakle, uzeću pticu.' Na skali zadovoljenja potreba životinje i poteškoća gajenja, odnosno posedovanja neke životinje kao kućnog ljubimca, ptica se nalazi na mnogo višem stepenu zahtevnosti u odnosu na psa! To znači da se ptici mora pokloniti mnogo više vremena, energije, ljubavi i pažnje da bi se uspostavio kontakt sa njom, da bi se ona ponašala u skladu sa svojom prirodom i bila srećna i vesela. Znam da ovo zvuči prilično čudno, ali je stvarno čista istina'', kaže prof. dr Radmila Resanović sa Katedre za bolesti kopitara, mesojeda, živine i divljači Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

ORNITOLOGIJA

Od pet šopa do veterinara

Inicijalna poseta veterinaru ima za cilj da se odaberu vrsta ptice i mesto gde će se ona nabaviti, da se vlasnici poduče kako da odaberu kavez, kako da je odgajaju, čime da je hrane, kako da se igraju sa njom. Tek onda se zaista kreće u kupovinu ptice.
''To bi morali da budu ili pet šop ili registrovana odgajivačnica koja je pod kontrolom veterinara, gde je moguće nabaviti zdravu životinju, sa 'papirima'. U uslovima koji sada vladaju u Srbiji, ovo je prilično teško. Za tri i po decenije rada sa pticama, mogu da na prste nabrojim koliko puta sam videla 'papire' koji su apsolutno zadovoljavajući, a prate pticu. Dobrobit kaveznih ptica je tema koja je aktuelna u celom svetu. Na Fakultetu veterinarske medicine se održavaju kursevi o dobrobiti ptica, jer važeća zakonska regulativa zahteva da svaki registrovani odgajivač prođe taj kurs'', objašnjava profesorka Resanović.

ORNITOLOGIJA


Pernatog ljubimca je potom potrebno odvesti u njegovu prvu posetu veterinaru specijalisti za bolesti kaveznih ptica. On će proveriti da li je ptica zdrava, i što je posebno važno - ima li neku bolest prenosivu na ljude. Zoonoze ili bolesti koje se sa životinja (u ovom slučaju ptica) prenose na ljude, nisu brojne ali postoje, zbog čega je nad pticom potreban stalni zdravstveni nadzor. Veterinar će proceniti zdravstveno stanje ptice, njenu kondiciju i okvirnu starost.
''Kada se ptica donese kod veterinara, pristupa se kliničkom pregledu. Bitni su pregledi perja, kljuna, nogu i očiju, a važno je i da se uzmu uzorci stolice, kako bi se eliminisali paraziti ili bakterije od kojih neki mogu biti zarazni za ljude. Pošto je za ispoljavanje kliničke manifestacije različitih bolesti potrebno određeno vreme, ptice sa drugih geografskih područja ili iz egzotičnih zemalja moraju u karantin od najmanje tri nedelje do 40 dana, gde ih nadzire veterinar specijalista za bolesti kaveznih ptica'', upozorava profesorka Resanović.

ORNITOLOGIJA

Put do zdravlja nije lak

Iako su u svetu ptice treće na listi najčešćih kućnih ljubimaca (posle ribica i pasa, a ispred mačaka), retko se vode kod veterinara. Pse kod veterinara u proseku vode četiri do pet puta godišnje, mačke tri do četiri puta, a ptice jednom ili nijednom.
''I kada ptici nije ništa, kada je vesela, srećna i zadovoljna - mora bar jednom godišnje da ode na pregled kako bi se uradile osnovne rutinske pretrage, a ukućani bili sigurni od bolesti prenosivih sa ptica na ljude. Osim prenosivih infektivnih bolesti sa ptica na ljude, česte su i alergijske manifestacije. Pticu može da leči samo veterinar specijalista, jer je to patologija koja je potpuno različita i odnosu na druge životinje, a traži godine i godine specijalističkog staža i rada. Rad sa pticama zahteva i vrlo specifične ličnosti: mirne, pouzdane, posvećene, koje imaju sve vreme ovog sveta za uzimanje anamneze i za pokušaj da se proniknu u psihološki profil vlasnika. Bez te bliske veze sa vlasnikom i pokušaja da se shvate i on i porodična situacija, biće veoma teško lečiti i izlečiti pticu''.

Ako nema hitnih situacija, pregled se zakazuje - jer klinički pregled ptice uvek zahteva vreme. Shodno tome, i vlasnik i veterinar moraju da odvoje dovoljno sopstvenog vremena. Uvek je potrebno i da veterinar pripremi vlasnika za to kako da donese pticu na pregled: kavez ne treba čistiti bar 48 sati, pojilicu treba skinuti, ostaviti hranu, igračke, suplemente i lekove. Važno je da kavez bude pokriven radi smanjenja stresa kod ptice. Dalji pregled podrazumeva posmatranje ptice u mirovanju, bez prilaska kavezu.

ORNITOLOGIJA

Što manja to skuplja

''Pticu je najbolje doneti u kavezu u kojem živi pošto se tako stiče potpuni uvid u mesto, način boravka, greške koje se prave prilikom odabira i postavke kaveza. Kada se ptica navikne na veterinarov glas i ambijent, on je polako uzima u ruke i, u zavisnosti od toga da li je agresivna, da li je ručno hranjena ili ne, započinje klinički pregled. Eventualne kasnije procedure, kao što su uzimanje krvi, endoskopija ili ultrazvuk - zahtevaju anesteziju. U stvari, većina onoga što se može uraditi sa velikim životinjama, uglavnom se može uraditi i na pticama. Naravno da ograničenja postoje jer je uzimanje krvi jednom kanarincu hiljadu puta teže nego to isto kod psa ili mačke. Problem je u tome što se svi analogni dijagnostički aparati koji se koriste za velike životinje ili za ljubimce poput mačaka ili pasa - ne mogu prilagoditi za primenu na kaveznim pticama! Ispada da, što je životinja manja - oprema je skuplja. Zato u svetu znatno više košta lečenje egzota, gde se ubrajaju i ptice, nego pasa ili mačaka'', kaže prof. dr Radmila Resanović.
Više od 70 procenata svih zdravstvenih problema koji se kreću od vrlo diskretnih pa do drastičnih - tiču se perja (uključujući tu probleme sa kljunom). Sve ove bolesti u 99 odsto slučajeva ne pripadaju zoonozama, budući da se na ljude sa ptica mogu preneti samo neka retka gljivična oboljenja. Međutim, one su prenosive na druge životinje, pre svega na druge ptice. Problemi u vezi sa perjem su najrazličitiji, a rešavanje ove problematike najzahtevnije, jer su mogući različiti uzroci: nutritivni (zbog nedostatka materija neophodnih za normalan rast, razvoj i održavanje perja) ili fiziološki (kada zbog nezadovoljenih bihejvioralnih potreba, ni fiziologija same ptice ne može da se ispolji kako treba). Veterinar zato dugo razgovora sa vlasnikom i tek potom pristupa dijagnostičkim procedurama.
''Osim toga, problem u vezi sa perjem može biti uzrokovan i gljivičnim, virusnim ili bakterijskim uzročnicima. Najčešće su bakterijske promene, koje su relativno banalne i uspešno se saniraju. Ono što je često, a posledica je ili naslednog oboljenja, ili je stečeno tokom gajenja ptice kod odgajivača ili vlasnika, jeste 'bolest perja i kljuna.' Reč je o virusnom oboljenju, koje se na Fakultetu veterinarske medicine uspešno dijagnostikuje neinvazivnom metodom, iz samo nekoliko pera obolele ptice. Oboljenje je često kod kaveznih ptica pa je, kad god se pojavi problem sa perjem, potrebno uraditi i ovu analizu. Uzimanje brisa iz kloake, ispirka voljke, uzorka stolice, određivanje pola ptice (takođe na osnovu perja) i mnoge dijagnostičke procedure - podrazumevaju korišćenje skupih dijagnostičkih aparata, pa zato i koštaju.
Vlasnik mora da zna da se svaka usluga plaća i da držanje kućnog ljubimca predstavlja luksuz. Ono što je za vlasnika često razočaravajuće, a za veterinara opterećujuće, jeste da se i posle svih ispitivanja ne dođe do dijagnoze. Tada stižemo do jednog veoma čestog problema u vezi sa perjem - onog koji je psihološke prirode, a posledica je čupanje ili griženje perja'', objašnjava prof. dr Radmila Resanović.ORNITOLOGIJA

Ptičje zoonoze su retkost

Postoje bolesti koje se mogu preneti sa ptica na ljude. Tu su, pre svega, papagajska groznica ili hlamidioza, koja je prilično retka, a dijagnostikuje se iz kapi krvi. To mogu biti i salmonele iz izmeta; ali ako se održava higijena ruku i kontroliše izmet kod veterinara, ne bi trebalo da bude nikakvih problema.
Veći problem mogu biti neke alergijske manifestacije, koje takođe nisu česte. Alergijski alveolitis ili zapaljenje bronhija je vrsta alergije koja se najčešće susreće kod odgajivača. To nije alergija na perje, već alergija na 'ptičju prašinu', fini puder koji se nalazi na perju.
''Tu može da dođe do značajnih problema u dijagnostici, pa anamnestički podatak da se godinama družite sa pticama, da ste odgajivač papagaja ili golubar, može da bude prilično značajan. I ono što je osnovna greška lekara jeste to što se trudnicama savetuje da izbace pticu. Pticu je samo potrebno odneti na pregled i proveriti da li je zdrava. I kod alergija primećujemo da, ako lekarima spomenete da imate pticu, odmah kažu da je to problem, a najčešće nije - iako može da bude! Zato, pre nego što se ptica unese u kuću, u porodicama gde postoje alergijske manifestacije kod nekog od članova, treba uraditi probu alergije na perje'', savetuje naša sagovornica.
Kod ptica iz egzotičnih područja, koje u zemlju ulaze legalnim ili nelegalnim putevima, relativno je česta avijarna tuberkuloza, koja samo uslovno može biti zoonoza. Ona sa ptica može da pređe jedino na vrlo imunokompromitovane ljude - ako su u nemogućnosti da odgovore svojim imunskim sistemom.
''Na osnovu ovoga vidimo da, kada je reč o pticama, u suštini ne postoji velika opasnost od zoonoza. Avijarna influenca (ptičji grip), koja se pojavila 2005. godine, dovela je do toga da su nas ljudi masovno zvali sa pitanjem: šta da rade sa svojim pticama? Realna opasnost da ptica tokom života u vašem domu dobije avijarnu influencu je veoma mala. Ona postoji ako pticu nosite sa sobom, pa je negde u kontaktu sa drugim pticama, ali je u principu mala. Morate se biti u veoma bliskom kontaktu sa pticom da bi se dobila avijarna influenca. Međutim, to se dešava, jer takav kontakt postoji kada ljudi ljube ptice, kada one jedu iz usta - i to je jedan aspekt. Drugi aspekt predstavlja to što virus avijarne influence teško prelazi na ljude. To je virus koji je prilagođen životu, rastu, razvitku u ptičjem organizmu. Ali, pošto je virus zbog svoje strukture lako promenljiv, postojala je briga da se ne prilagodi tako da postane veoma zarazan za ljude - umesto da bude samo retko zarazan. I zbog toga su uvedene regulative da svaki transport i trgovinu pticama mora da prati i dokument koji kaže da je ptica slobodna od virusa avijarne influence'', objašnjava profesorka Resanović.

Korona virus u ptica

Koliko god da je opadanje potrošnje živinskog mesa tokom avijarne influence imalo smisla, jer su se ljudi bojali zaraze, slično se događa i u vreme aktuelne pandemije korona virusa.
''Ptice često boluju od korona virusa, a naročito živina, pa i neke egzotične ptice. Međutim, taj ptičji korona virus je iz druge grupe u odnosu na korona virus od koga obolevaju ljudi. Nadam se da postoji neka unakrsna reakcija zaštite i da ljudi koji su bili izloženi ptičjem korona virusu možda imaju neku zaštitu u odnosu na ovaj humani, iako su iz različitih grupa. U stručnim radovima već postoje podaci koji ukazuju na to'', kaže profesorka Resanović.

ORNITOLOGIJA

Sve životinje su jednake

Aspergiloza je gljivično oboljenje koje se javlja u jatima iz odgajivačnica u kojima nema dovoljno higijene, što je uglavnom krivica odgajivača. Takva ptica izgleda zdravo pa bolest u prvo vreme neće moći da se dijagnostikuje, proces će napredovati i ptica će se ispoljavati sve više kliničkih simptoma (zato je važno uzeti pticu iz pouzdanih izvora). Aspergiloza ne može da pređe sa bolesne ptice na čoveka, mada čovek može da se razboli od nje na drugi način.
U jatima koje drže odgajivači ili u pet šopovima, neretko se nalaze ptice zaražene šugom koja nije prenosiva na ljude. Ako je matično jato bilo zaraženo, ptici koja je promenila mesto boravka i odvojila se od jata, usled stresa, opadne imunski odgovor pa se pojavi šuga. Bolest se na početku najčešće pojavljuje u vidu naslaga oko kljuna, očiju i nogu. Reč je o veoma opasnom oboljenju za pticu, koje se mora stručno dijagnostikovati i odmah lečiti.
''Nikada nije dobro lečiti pticu na svoju ruku. Često smo viđali da ptica ugine zbog neadekvatne terapije. Znači, ne treba nasumice kupovati preparate u apotekama. I to važi ne samo kada je reč o šugi! Uvek treba konsultovati veterinara specijalizovanog za bolesti kaveznih ptica - može i telefonom, ali nikada ne treba primenjivati terapije na svoju ruku! Nikada ne davati lekove iz kućne apoteke, jer nisu namenjeni lečenju ptica. To su lekovi koji imaju farmakokinetička i farmakodinamička svojstva koja nikada nisu ispitivana na pticama. Lekovi za ptice se prave potpuno drugačije, moraju biti ispitani na pticama, moraju biti registrovani za ptice, zna se doza'', jasna je prof. dr Radmila Resanović.

ORNITOLOGIJA

Pojava tumora, otkad to?

I ptice su podložne promenama u različitim visceralnim organima; boluju od hepatitisa, zapaljenja jetre ili bubrega - baš kao mačke ili psi. Kada vlasnici donesu pticu sa resporatornim problemima, neretko to bude zbog hronične astme koja za sobom povlači doživotnu terapiju, a koja je u njihovom slučaju drugačija i teža za saniranje zbog načina davanja lekova. Vlasnici ptica se često iznenade i kada saznaju da njihove ptice imaju dobroćudni ili zloćudni tumor.
''Otkud sada toliko tumora? Odgovor leži u boljoj dijagnostici. Mnogo veća mogućnost dijagnostičkih alata omogućava bolju dijagnostiku, čak i u odnosu na ono što se moglo pre pet godina - da ne pričam o situaciji od pre 30 godina! Moramo biti svesni da je dijagnostika kod ptica otežana, pre svega zbog njihove veličine. Zato, ali i zbog stresa koji ptica doživljava prilikom pregleda, često ne uočimo sve promene. Dijagnostičke procedure zavise od veličine ptice, od nivoa stresa i sličnog. Važno je znati da je ptica dugo veoma podložna stresu, da pregled mora da potraje i da se radi u bezbednim uslovima i odgovarajućoj prostoriji'', preporučuje prof. dr Radmila Resanović.
Danas, kada čovek svojim delovanjem više nego ikad ugrožava i ptice u prirodi, i ptice koje su se prilagodile životu u ljudskom okruženju, briga za ptice može da bude značajna i iz ugla konzervacije određenih ugroženih vrsta i biološke raznolikosti u celini. Istraživanja pokazuju da posmatranje ptica (kao hobi), poboljšava ukupno zdravlje i čuva srce, a neki kažu da ovo poslednje važi i za držanje ptica u stanu. Ptica u kući je radost za čitavu porodicu, prijatno društvo za usamljene najstarije i odlična vaspitna 'alatka' za decu, koja će odrastanjem uz pticu i brigom o njoj, razvijati empatiju prema prirodi i životinjama, i učiti se životnoj odgovornosti.

Iznenađenje na dnu kaveza

Iako se ženke i mužjaci nekih vrsta ptica razlikuju prema svom izgledu, kod mnogih ptica to nije slučaj, pa se na Fakultetu veterinarske medicine ovo utvrđuje iz perja. Pol ptice mezimice je neophodno odrediti iz više razloga. ''Usled različitih karakteristika mužjaka i ženki, seksualnog ponašanja i omogućavanja normalnog ponašanja u odnosu na njihovu biologiju i prirodu staništa, ali i zbog medicinskih razloga, pošto su određene bolesti ptica vezane za određeni pol. Posledica pogrešne procene pola je pojava legenota ili problema u nošenju jaja (naročito kod nimfi i zeba), koji često dovodi do uginuća ptice. Vlasnici nimfi, koji su uvereni da imaju mužjaka, iako u stvari imaju ženku kojoj se zaglavilo jaje, neretko zakasne sa dolaskom kod veterinara. Osim toga, vlasnici često pogrešno veruju da je za nošenje jaja potrebno da u kavezu imaju i ženku i mužjaka. Naravno, to je netačno, jer jaje je samo jajna ćelija koja se izbacuje u spoljašnju sredinu.

 

Dubravka Marić

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA