MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 97 | GRAVITACIONI TALASI
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 97
Planeta Br 97
Godina XVII
Avgust-Septembar-Oktobar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

KOSMONAUTIKA

 

Dragan Lazarević

Sergej Pavlovič Koroljev

Čovek koji je ostvario prodor u kosmos

 

KOSMONAUTIKA

Sergej Korovljev sa Jurijem Gagarinom



Četvrtog oktobra 1957. jedan tehnički poduhvat ustalasao je čovečanstvo: Zemlja je, pored svog prirodnog satelita Meseca, dobila još jedan satelit - veštački „sputnjik 1“! On je obilazio našu planetu zapanjujućom brzinom od 8 km/s i slao radio-signale koje je bilo lako detektovati. Neočekivano je bilo to što je ovaj poduhvat postigao SSSR a ne višestruko ekonomski i, smatralo se tada, tehnološki razvijenije SAD.

Iako tada nije bilo objavljeno ko su bili tvorci tog poduhvata, kasnije su, iskazima i svedočenjima učesnika, uloga i delo jednog čoveka postavljeni ispred svih drugih. To je bio delo glavnog  konstruktora i organizatora Sergeja Pavloviča Koroljeva.





Sergej Pavlovič Koroljev je rođen 1907. u Žitomiru a jedan period detinjstva je proveo blizu Odese, gde je bila baza hidroaviona Crnomorske flote, kojima se divio a što je uticalo na njega da se posveti vazduhoplovstvu.
Završio je politehničku školu u Kijevu. Kao sedamnaestogodišnjak leteo je na jedrilicama i postao instruktor letenja. Godine 1926. upisao je Više tehničko učilište u Moskvi a 1930.odbranio diplomski rad, projekat sopstvenog aviona „sk-4“ kod A.N.Tupoljeva. Tako je postao inženjer aeromehanike a potom i pilot aviona.
Sa idejama Ciolkovskog upoznao se 1931. Od tada se posvetio viziji leta u kosmos i radio na konstrukciji raketa. Posle osnivanja GIRD-a u Moskvi (grupa za ispitivanje reaktivnog pogona), 1932. postao je rukovodilac grupe. Naredne godine ispitivao je rakete na čvrsto gorivo, a po osnivanju RNII (reaktivni naučno-istraživački institut) u njemu radio na beskrilnim i krilatim raketama, raketnim avionima i serijama eksperimentalnih raketnih motora na tečno gorivo. Godine 1934. objavio je svoje delo „Raketni let u stratosferu“. Prvi let aviona „rp-318-1“, koji je konstruisao Koroljev, pokretanog raketnim motorom, obavljen je 1940.

KOSMONAUTIKA

Koroljev i Lajka


Sibir i v2


Previranja u vlastima tog vremena nisu zaobišla ni njega pa je, pod optužbom da namerno usporava projekte, bio uhapšen. Jedno vreme bio je interniran u rudniku zlata na Kolimi, u Sibiru, što mu je narušilo zdravlje.
Vlast je ipak na vreme shvatila da je korisniji na svom poslu pa je vraćen tamo odakle su ga odveli 1942. da bi 1945. postao pukovnik Crvene armije.
Posle rata, razvoj balističkih raketa postao je prioritet SSSR-a - a Koroljev je 1946. postao glavni konstruktor i rukovodilac programa.
U Nemačkoj se upoznao sa od Crvene armije zarobljenim raketama „v2“ i nemačkim stručnjacima koji su radili na njima. Na osnovu „v2“, sagradio je prvu sovjetsku balističku raketu „r-1“ a potom „r-2“, dvostruko većeg dometa (oko 700 km), čime je prevazišao nemački uzor. Ubrzo je usledio projekat R-3 koji je trebalo da ima domet 3000 km. Godine 1953. realizovana je raketa „r-5“, dometa 1200 km.

„Semjorka“, Mesec pa Gagarin

Najveće dostignuće Koroljeva je raketa „r-7“, interkontinentalni balistički projektil za nuklearno bombardovanje koji je prvi put lansiran 21. avgusta 1957, iz Bajkonura ka cilju na Kamčatki.
Sledeće lansiranje „r-7“, popularne „semjorke“ bilo je slanje „sputnjika 1“ u Zemljinu orbitu. Potom je sledio „sputnjik 2“ sa prvim živim bićem u kosmosu - kerušom Lajkom, pa „sputnjik 3“ mase1,3 t.
Dok je svet bio zadivljen dostignućima raketne tehnike SSSR-a, 1959. je lansirana „luna 1“ koja je prošla pored Meseca i ušla u orbitu oko Sunca; pa „luna 2“ koja je pogodila Mesec! „Luna 3“ ga je obišla i snimila njegovu do tada neviđenu suprotnu stranu.
Koroljev je, na čelu konstruktivnog biroa OKB-1, ostvario i kosmičke brodove „vostok“. Usledio je let prvog čoveka u kosmos, Jurija Gagarina, a potom i drugih sovjetskih kosmonauta.

Hitac u Veneru

Kreću i kosmičke sonde ka Marsu. „Luna 9“ se prva meko spustila  na Mesec. „Venera 3“ 1965. pogađa Veneru.
Biro Koroljeva priprema novi kosmički brod „sojuz“ i džinovsku raketu „n1“, ali Korovljevo zdravlje je narušeno i on, pod  nejasnim okolnostima, umire tokom operacije 1966. Da se to nije dogodilo, pitanje je da li bi projekat džinovske rakete „n1“ bio, posle četiri neuspela lansiranja, prekinut i odbačen i ko bi bio prvi na Mesecu?

KOSMONAUTIKA

Luna 9

Njegovi saradnici su opisali osobine njegove ličnosti:
bezgranična predanost radu, talenat naučnika i konstruktora, strasna vera u svoju ideju, visoke organizacione sposobnosti, smelost naučnog i tehničkog predviđanja.

Takav je bio Sergej Pavlovič Koroljev; prvi prodor u kosmos čovečanstvo duguje pre svega njemu. Pored brojnih priznanja u njegovoj otadžbini, jedan krater na suprotnoj strani Meseca je dobio ime Koroljev, isto tako krater na Marsu i jedan asteroid.


Dragan Lazarević

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA