MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

M. Rajković

Periodni sisrtem elemenata / Životni put Mendeljejeva

Nastavnik, naučnik, savetnik…

 

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев) rođen je 27. januara/ 8. februara (po gregorijanskom kalendaru) 1834. godine u Tobolsku u Sibiru, kao najmlađe od četrnaestoro (ili više) dece Ivana Pavloviča Mendeljejeva, profesora književnosti i direktora gimnazije, i Marije Dmitrijevne Mendeljejev (rođene Kornilijeva), koja je radila u fabrici stakla. Ni danas se ne zna tačan broj njihove dece. Njegov deda po ocu Pavel Maksimovič Sokolov bio je pravoslavni sveštenik, a i otac je pohađao bogoslovsku školu (tada je dobio novo prezime), pa je i Dmitrij odgajan u pravoslavnom duhu.

Tema Broja

U rodnom mestu je završio osnovno školovanje i gubernijsku gimnaziju. U to vreme mu umire otac, a majčina fabrika nestaje u požaru. Trebalo je da školovanje nastavi na Kazanskom univerzitetu. Prepoznavši sinovljeve akademske sposobnosti, Marija je htela da svom Mitji omogući široko obrazovanje. Porodica 1849. godine odlazi u Moskvu, ali tamo iz birokratskih razloga (zato što dolazi iz Sibira) on ne uspeva da upiše fakultet. Preselili su se u Sankt Peterburg, gde je završio hemijsko-matematički odsek Glavnog pedagoškog instituta. Kao student hemije ozbiljno se zanimao za mineralogiju, zoologiju i botaniku. Iako je zbog bolesti izgubio jednu godinu, dobio je zlatnu medalju kao najbolji student.
Njegov prvi značajniji naučnoistraživački rad Изоморфизм в связи с другими отношениями кристаллической формы при различии в составе odredio je pravac Mendeljejevljevih potonjih istraživanja, koja će posle 15 godina dovesti do otkrića periodnog zakona i tablice elemenata. Majka je sa sinom u prestonici Rusije poživela samo godinu dana. Na samrti ga je, setio se tih reči u svojoj doktorskoj disertaciji, savetovala da bude marljiv i da se drži božanske i naučne istine.
Okončavši studije 1855. godine, dobio je mesto višeg učitelja u gimnaziji u Simferopolju, na Krimu, ali nikada nije stupio u službu jer je škola zbog rata bila zatvorena (Krimski rat 1853-1856 – nap. a.). Dobio je mesto učitelja u gimnaziji pri Rišeljeovom liceju u Odesi, gde nastavlja da polaže ispite za odbranu disertacije i zvanje magistra Petrogradskog univerziteta, jer je tek sa tom diplomom mogao da se bavi naukom. U Sankt Peterburg se vraća 1857, a posle blistavo odbranjene disertacije, postavljen je za privatnog docenta na hemijsko-matematičkom fakultetu Univerziteta gde studentima predaje teorijsku i organsku hemiju i drži praktične vežbe. U januaru 1859.  traži odsustvo iz nastave zbog “naučnog usavršavanja”. Najpre u Parizu kod Anti Renoa (Regnaut), a zatim pod vođstvom Roberta Bunzena (Bunsen) u Hajdelebrgu gde je savladao tehniku spektroskopskog posmatranja.

Gospodar kofera

Van akademskog prostora (kabineta, naučne laboratorije i učionica), Dmitrij Mendeljejev je bio čovek neobičnih interesovanja i najširih stručnih znanja. Teško ih je sve pobrojati. Bio je hemičar, fizičar, ekonomist, metrolog, tehnolog, geolog, meteorolog, pedagog, vazduhoplovac.
Oni koji bolje poznaju njegovu biografiju znaju da se veoma interesovao za brodogradnju i da je napisao oko 40 radova iz te oblasti. Učestvovao je kao savetnik u izgradnji prvog arktičkog ledolomca Jermak koji je naručila Ruska mornarica 1898. Interesovao se za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, za unapređenje naftne industrije (predvideo njenu ključnu ulogu u svetskoj ekonomiji). Naftašima je ostavio zapis: "Osnovna činjenica je uočiti da nafta nastaje u dubinama Zemlje i to je jedino mesto gde moramo tražiti njeno poreklo". 
Mendeljejev je otkrio da je optimalna količina alkohola u ruskoj votki 38%, a pošto se votka u njegovo vreme, kao i druga alkoholna pića, oporezivala na osnovu procenta alkohola u njima i radi lakšeg računa u standard je uveden udeo od 40%.
Bio je pozant i kao majstor za kofere. Njegove torbe ručne izrade bile su odličnog kvaliteta i vrlo cenjene među ruskim trgovcima koji su često znali da kažu da je Mendeljejev bio poznati gospodar kofera. Mendeljejev je u njihovoj izradi koristio specijalan lepak koji je sam pravio, dok je proučavao supstance lepljivih materija. Napravio je novi eksploziv - pyrocollodion, koji nažalost nije našao širu primenu. Uspeo je da konstruiše vazdušni balon sa kojim se vinuo u više slojeve atmosfere, odakle je posmatrao pomračenje sunca.

 

Tri puta nominovan za
Nobelovu nagradu 

Posle prve nominacije za Nobelovu nagradu iz oblasti hemije, Mendeljejev nije nagrađen za periodni sistem elemenata iz 1869. godine, a nagrada mu je, takođe, izmakla 1905. i 1906. godine, tako da je čovek čije ime je danas sinonim za naučni rad ostao bez Nobelove nagrade tri puta. Ima onih koji tvrde da je razlog za to njegova neprijateljstvo sa braćom Nobel.


Zajedno sa ruskim hemičarom i kompozitorom Aleksandrom Borodinom prisustvuje Prvom međunarodnom hemijskom kongresu u Karlsrueu (Nemačka) 1860. Vrativši se u zemlju, nastavlja sa pedagoškim, naučnim i spisateljskim radom na Tehnološkom institutu. Doktorirao je 1865, a za profesora opšte hemije na Univerzitetu u Sankt Peterburgu izabran je 1867. Piše svoj čuveni univerzitetski udžbenik Osnovi hemije u dva toma (1867. i 1871), koji je doživeo osam izdanja i koji je preveden na engleski, nemački i francuski. Svoj najčuveniji naučni rad o periodnom zakonu i periodnom sistemu elemenata objavljuje dve godine kasnije u Žurnalu Ruskog fizičko-hemijskog društva.

Uočio važnost nafte

Mendeljejev je na Univerzitetu ostao do 1890, kada neočekivano podnosi ostavku. Naredne 1891. godine radi kao naučni konsultant u specijalnoj Morskoj naučno-tehničkoj laboratoriji Ministratsva mora. Dve godine docnije postavljen je za direktora državnog Biroa za težine i mere. Uveo je metrički sistem u Rusiji. Upravljao je donošenjem novih državnih standard za prizvodnju votke. Uočio je važnost nafte kao sirovine u petrohemijskoj industriji i po nalogu vlade proučavao proizvodnju nafte na naftnim poljima u Pensilvaniji (SAD), pomogao u otvaranju prve rafinerije nafte u Rusiji. Pronašao je novu metodu u preradi nafte. Sva istraživanja nafte objedinio je u radu Naftna industrija u Pensilvaniji i na Kavkazu. Svim tim prinosima je stekao slavu oca ruske naftne ekonomije, ali i ruske metrologije. Velike su njegove zasluge i na polju agrohemije i unapređenju seoskih gazdinstava i šumarstva.
Neposredno je učestvovao u organizaciji mnogih naučnih zavoda i laboratorija širom Rusije. Godine 1899. putuje sa grupom eksperata na Ural da bi ispitao zastoj u industrijskom razvoju tog regiona. Početkom naredne godine putuje u Berlin na proslavu dvestogodišnjice Berlinske (Pruske) akademije nauka, a po povratku, kao ekspert Ministarstva finansija, na Svetsku izložbu u Pariz. Sve što je radio, proučavao i predlagao činio je na opštu korist. U politici je bio liberalnih shvatanja, što baš i nije bilo po volji režima. Njegovim predavanjima su mogle da prisustvuju i žene. Uvek je bio uz svoje studente, pa i kada bi protestovali i pisali peticije vlastima. Verovatno je to razlog što je morao da podnese ostavku na Univerzitetu. Ali on je bio od onih naučnih znalaca koji su uvek potrebniji državi nego što su zavisni od nje.
Mendeljejev je imao dva braka, prvi (sklopoljen pod pritiskom sestre) sa Feozvom Nikitičnom Leščovom, koja je bila šest godina starija od njega. Posle dvadeset godina zajedničkog života razveli su se i oženio je studentkinju muzike Anu Ivanovnu Popovu. U prvom braku je imao dvoje dece, sina Vladimira i ćerku Olgu. Vladimir je bio mornar i učestvovao je u istraživanju Dalekog istoka. Sa Anom je imao četvoro dece, uključujući  blizance. Znatno mlađa, Ana ga je očarala svojom pojavom i u njemu razvila interesovanje za umetnosti. Ovom braku su se u prvi mah protivili Anini roditelji i njegova prva žena (inače je živela sa decom na jednom imanju u blizini Moskve i retko su se viđali), kao i Pravoslavna crkva; brak je ipak sklopoljen 1882. Njihva ćerka Ljubov postala je kasnije supruga poznatog ruskog pesnika Aleksandra Bloka.

 

Tema Broja



Za svoj naučni rad Mendeljejev dobio niz uglednih priznanja u zemlji i Evropi. Kraljevsko naučno društvo u Londonu mu je dodelilo dve medalje, Dejvijevu 1882. i Koplijevu 1905. Bio je član mnogih ruskih i evropskih naučnih društva i akademija: Engleskog kraljevskog društva, Švedske kraljevske akademije, Praške, Krakovske i Irske akademije, Rimske Accademia dei Lincei, inostrani član Srpske kraljevske akademije i JAZU (Zagreb), dopisni član Getingenskog, Roterdamskog  i drugih učenih društava. Doktor nauka univerziteta u Sankt Peterburgu, Edinburgu, Oksfordu, Kembridžu, Getingenu i Prinstonu. Za let vazdušnim balonom “Rus” 1887, koji je sam konstruisao, i kojim se kod grada Klina vinuo na visinu od 3000m i preleteo 100 km, odlikovan je od Međunarodnog komiteta za aeronautiku.

Tema Broja Zaveštane knjige

Element 101 u Periodnom sistemu iz grupe aktinoida dobio je u njegovu čast ime mendeljevijum (Md).
Trojica ruskih slikara je ostavilo portrete D. I. Mendeljejeva. Najpoznatiji je onaj Ilje Repina iz 1885, u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi. A on je pred kraj života budućim pokolenjima zaveštao dve knjige Заветные мысли (1903 -1905) и К познанию России (1906).
Poslednji put se pojavio u javnosti 7. januara, kada je ministru trgovine i privrede D. I. Filosofovu pokazao Glavnu palatu mera i tegova, po vrlo oštrom mrazu. Doživeo je jaku prehladu koja je izazvala upalu pluća. Umro je u Sankt Peterburgu 20. januara (2. februara) 1907, u 72. godini. Sahranjen je dva dana kasnije na groblju Volkova u blizini groba svoje majke. Kako su novine zabeležile, studenti su na rukama preneli njegov kovčeg od Tehnološkog instituta, gde je održana poslednja panihida, do groblja. Ispratilo ga je deset hiljada ljudi, koji su za njim iskreno žalili. Još od smrti Turgenjeva i Dostojevskog , pisali su petrogradski listovi, nije viđena tako teška tuga žitelja prestonice za jednim velikim sunarodnikom. Na njegovom spomeniku uklesano je samo ime: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev.
O Dmitriju Ivanoviču i njegovim prinosima nauci, nastavi hemije, ruskom društvu napisana je prava biblioteka knjiga, monografija i članaka. I u ovom veku ne prestaje da inspiriše naučnike i pisce popularnih knjiga o svetu nauke.

Zanimanje za naftu

Mendeljejev je radio na poboljšanju tehnike proizvodnje u mnogim oblastima. Između ostalog, on je pomogao u izgradnji prve ruske rafinerije nafte, objavio teorije koje se tiču njenog porekla i predvideo da će ona postati bitna za svetsku ekonomiju.
Mendeljejev je 1863. godine predložio da se nafta pumpa putem cevovoda. Pre toga, naftni derivati su transportovani u kolicima i kožnim torbama. Proučavanjem naftnih proizvoda, Mendeljejev je zaključio da su ugljovodonici abiogenički i da se formiraju duboko unutar Zemlje. Zapisao je: "Osnovno je uočiti da se nafta rađa u dubinama Zemlje, i to je jedino mesto gde moramo tražiti njeno poreklo."

Predviđanja  

Mendeljejev je, dok je stvarao periodni sistem, znao da on ima određenih nedostataka i šta bi trebalo da promeni. Predvideo je šta će se dešavati u budućnosti, da će se obavljati istraživanja koja će koristiti moderniju opremu od one koju je on tada imao i da će taj posao biti bitno lakši. 
Mendeljejev periodni sistem elemenata je empirijski: poređao je elemente gledajući njihovu atomsku težinu, a onda je primetio da se neke osobine javljaju periodično. Ako je imao niz osobina kojima je u jednom periodu nedostajao jedan element, ubacivao je onaj “neotkriveni”.

On je izostavio plemenite gasove iz svog periodnog sistema zbog toga što nisu bili poznati, a nije bilo ni poznatih elemenata sa sličnim svojstvima koja bi ga mogla dovesti do sumnje da su ikada bili poznati.

 

M. Rajković

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA