MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 94
Planeta Br 94
Godina XVII
Januar - Februar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Oliver Klajn

Kriptovalute / Na Dalekom istoku

Tajni pronalazač bitkoina

 

Dvojica kineskih preduzetnika stoje iza kriptovalute “neo“. Da Hongfei je završio Univerzitet za tehnologiju Južne Kine, u provinciji Guangdong. Potom je osam godina bio na čelu jedne konsultantske firme. Erik Čang je radio u jednoj kompaniji u Šangaju koja se bavila računarskim igrama na internetu. Ova dvojica entuzijasta pokrenuli su 2014. godine “Entšers“, koji je ubrzo  kod „Majkrosoftove“ podružnice „Githab“ bio postavljen kao softver otvorenog koda. Godinu dana kasnije pojavila se bela knjiga koja, u poslovnom smislu, ima prevashodno marketinšku svrhu i značenje. A 2017. godine nastao je naziv „neo“.

Tema Broja

 

Kriptovaluta “neo” je u samom vrhu popopularnosti. Među nekoliko desetina kriptovaluta, neo spada u prvih deset, na koje otpada 70 posto ukupne vrednosti. Sam naziv ima starogrčki koren. Sugeriše nešto što je novo i savremeno. Često ga nazivaju kineskim „etereumom“, poredeći ga na taj način sa kriptovalutom ruskog programera Vitalija Buterina.
„Neo“ je blokčejn platforma, što podrazumeva bazu podataka na više mesta koji su kriptografski povezani i otporni na spoljne promene. Sadrži podatke o digitalnoj transakciji. Pametni ugovori čine kod programskog jezika, odnosno programe koji se automatski izvršavaju. Na blokčejnu su „pametni“ ugovori, koji garantuju da se valuta prenosi u program. Oni omogućavaju sporazumevanje i poslovanje izvan delovanja centralne uprave i strogih pravnih propisa.

Digitalni avatar

Kriptovaluta je najčešće napisana u programskom jeziku „Povišeno ce“, odnosno „C#“ ili pak u „Javi“. Moguće je i programiranje na svim značajnim jezicima.To olakšava posao programera tako da veći broj njih može da da svoj doprinos. Omogućeno je i upravljanje digitalnom imovinom. Iza projekta stoji filozofija “pametne ekonomije“ pod kojom se podrazumeva kombinacija pametnih ugovora sa digitalnim identitetom i imovinom.
Čitav postupak se sprovodi verodostojno i bez posrednika. Omogućeni su kupoprodajni odnos i  razmena, a može biti načinjena i zabeleška o robi. Digitalni avatar prikazuje fizički predmet. Imovina na njihovoj platformi je zakonom zaštićena.
„Neo“ je vrlo pogodna valuta za zemlju nastanka koja je preopterećena propisima, a ima potencijal i za globalni uspeh. Problem kod raspodeljenog izračunavanja je ostvarivanje stabilnosti sistema, što zahteva postizanje konsenzusa o vrednosti podataka. Takav tip algoritma je dokaz o ulozi PoS. Čitava mreža funkcioniše na osnovu decentralizovanog BFT mehanizma. Zahvaljujući digitalnom identitetu, dobijaju se najznačajniji podaci o pojedinačnim i kolektivnim učesnicima transakcije.
Postoje dva kripto-novčiča: „neo“ koji je nedeljiv, i „gas“ koji predstavlja zasebnu celinu. Za 22 godine, smatra se, ovaj algoritam će omogućiti čak sto miliona „gas“ novčića, pri čemu se kontroliše inflacija. Novac se koristi za dodatni trošak koji poslovni subjekt uplati prilikom elektronske isplate, odnosno transakcije. Može da obavi čak deset hiljada transakcija u sekundi.
Dosad je stvoreno sto miliona “nea“. Polovina je u ugovorima. Od toga se svake godine oslobodi petnaest miliona. Drugu polovinu su kupili investitori. Deo čitavog poduhvata je tehnološka kompanija “Ončejn“ koja se bavi razvojem privatnih i javnih blokčejn platformi. Ona deluje nezavisno od „nea“ iako imaju zajedničke osnivače. Ovu firmu pomaže veliki kineski konglomerat „Fosun“.
U planu je omogućavanje razmene informacija i povezivaje „nea“ sa privatnim blokčejnovima. Identifikacija klijenata se vrši prako KYC sistema (skraćenica koja, u prevodu sa engleskog, znači: upoznaj svog klijenta).

Tema BrojaIpak, i rizici

Uprkos postojanju domaće kriptovalute u Kini, tamošnje vlasti imaju prilično odbojan odnos prema ovoj pojavi. “Bitkoin“ je zakonski zaštićen od 2013. godine, kao virtuelna imovina, ali je njegova upotreba kao valute ilegalna. Tolerišu se samo omanje transakcije. U poslednje dve godine, sve se više sputava ovaj oblik poslovanja. Zabranjena je inicijalna novčana ponuda, odnosno ICO. To je oblik finansiranja sa kriptovalutama u kojoj se one prodaju u formi novčića, odnosno žetona u zamenu za zakonsko platežno sredstvo ili druge valute. Te zabrane  su dovele do toga da dosta kompanija posvećenih ovoj delatnosti napuste Kinu.
Ipak, deluju firme od kojih je najveći “Huobi“. Te firme uspevaju da zaobiđu restrikcije kroz poslovanje sa podelom datoteka i zadataka i direktnom trgovinom. U prilog im ide prilično zakonska regulativa budući da je zabranu “bitkoina“ izdala državna agencija za planinarnje umesto institucija kojima više priliči da donose ovakve odluke.
Desile su se i prevare. Među njima izdvaja se „Plus token“, kada je čak tri milijarde dolara, juna prošle godine, povučeno u bitkoinima, etereumu i drugim kriptovalutama. Najviše žrtava bilo je u Južnoj Koreji i Kini, gde je nuđen mesečni profit između devet i osamnaest procenata u odnosu na investiciju. To je rezultiralo međunarodnom poterom za krivcima. Nedavno su pronađeni i uhapšeni u državi Vanuatu.

Tajanstveni čovek

Prema zvaničnoj evidenciji, trgovina u kritovalutama, vezano za juan, pala je sa devedeset posto na jedan procenat zbog ograničenja nametnutih u poslednje dve godine. To, međutim, ne odražava realno stanje stvari zahvaljujući neposrednoj trgovini. Kinezi imaju alplikaciju „Višin“, odnosno „Vičet“ na engleskom, koju je stvorio konglomerat „Tensent“. Postoje hiljade „Vičet“ grupa za ovaj vid trgovine. Takođe i platformu „Alipej“ - za plaćanje preko interneta. Vlasti se trude da onemoguće ovakve aranžmane.
Za kupovinu bitkoina je neophodno, osim dogovora o ceni, prvo poslati juane. Kriptovaluta se dobija kada je prodavac isplaćen. Potom se može menjati za druge valute ovog tipa. U Kini se upotrebljava i američki „teter“ kao zamena za juan i dolar, u određenim poslovima.
Bitkoin je osmislila vrlo tajanstvena i zagonetna ličnost poznata pod japanskim imenom Satoši Nakamoto. Na mejling listi jednog sajta pojavio se pre jedanaest godina, sa radom o korišćenju kriptovalute. Nedugo zatim stvoren je prvi softver. Veb sajt posvećen “bitkoinu“, „Japanac“  napravljen je 2010. godine.
Tema BrojaIako se u priličnoj meri povukao iz čitavog projekta, Nakamoto je vremenom postao  jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Pisani tragovi koje je Nakamoto ostavio na internetu sugerišu da je reč o čoveku iz Japana, što mnogi dovode u sumnju pošto za stvaranje softvera nije koristio japanski jezik.
Postoji više osoba koje se nameću kao  kandidati za tajanstvenog pronalazača prve kriptovalute. Najviše se pominju američki programeri. Među njima se izdvaja osoba koja je zaista japanskog porekla i koja nosi navedeno prezime. Reč je o američkom fizičaru japanskog porekla Dorianu Nakamotou. Prilikom rođenja je nazvan Satoši. On je najpre potvrdio a potom demantovao da je osoba koja je stvorila bitkoin. To je pravdao time da nije jasno razumeo pitanje jedne istraživačke novinarke budući da je ova tema izazvala veliku pažnju medija.
Australijski informatičar Krejg Rajt, pre četiri godine, javno je tvrdio da je zapravo on - Nakamoto. Mnogi eksperti u svetu osporavaju njegove pretenzije. U međuvremenu se još jedan Japanac  pominjao u javnosti kao kandidat. Reč je o vrlo uglednom matematičaru Šiniči Močizukiju. Ima, međutim, mišljenja da se iza pseudonima krije tim ljudi.
U Tokiju je 2014. godine osnovan „Koinček“, kompanija čija je delatnost razmena kriptovaluta. Do pre dve godine, to je bila najveća firma ove vrste po obimu posla. Pored toga, ona predstavlja digitalni novčanik u kome se skladište informacije neophodne za transakciju. Pre godinu i po dana, otkupila ga je jedna tokijska finansijska kompanija. Osim bitkoina, razmenjuju “etereum“ i duge kriptovalute.

Na ivici prevare

Japan je daleko prijemčiviji za ovu vrstu poslovanja od Kine ili Južne Koreje. Preko „Koinčeka“ se isplate vrše u bitkoinima. Ovu japansku kompaniju je pratio skandal sa hakerskom otimačinom: početkom prošle godine, ukradeno je iz digitalnog novčanika, više od pola milijarde dolara imovine u singapurskoj kriptovaluti “nem”. To je druga velika pljačka ove vrste koja se dogodila u Japanu.
Četiri godine ranije, sedamdeset posto svih transakcija u bitkoinima u svetu sprovela je tokijska firma „Mt. Goks“. Ovaj japanski gigant propao je 2014, što je posledica krađe 850.000 bitkoina, odnosno četiristo osamdeset miliona dolara, što je rezultiralo padom cena kriptovaluta. “Koinček” je bio prinuđen da nadoknadi  štetu klijentima. Propust je bio u tome što pet miliona “nemova“ nije skladišteno of-lajn.
Posle ovih iskustava, Japan je morao da pooštri propise u ovoj oblasti. Data je dozvola za 16 kompanija da se bave razmenom kriptovaluta. One moraju da podnose godišnje izveštaje i izložene su češćim inspekcijama i proverama. Između trideset i četrdeset posto trgovine u bitkoinima, u svetu, otpada na Japan koji je, pored SAD, postao vodeća sila u ovom obliku poslovanja nakon zabrana do kojih je došlo u Kini.

Posle početna euforije

Treće najveće tržište za ove virtuelne valute predstavlja Južna Koreja. U toj zemlji se, osim bitkoinom trguje nizom drugih valuta. Samo pre godinu dana, u Južnoj Koreji u opticaju se našlo skoro sedam milijardi dolara. Kriptovalute su tako postale nacionalni fenomen.
Postoji jedna vrsta kviza na tamošnjoj državnoj televiziji, gde je cilj da takmičari naprave kompaniju zasnovanu na kriptovalutama. A čak i u kafićima postoji mogućnost naplate sopstvenim digitalnim žetonima.
Vlasti Južne Koreje su nameravale da zatvore jedan broj kompanija za razmenu kriptovaluta koje su sprovodile transakcije u vrednosti od nekoliko stotina miliona dolara tako da je sve počelo da podseća na kockanje. Na kraju su ugašeni samo računi pojedinih anonimnih investitora povezanih sa bankama.
Čuvena kompanija „Hjundai“  ima svoju kriptovalutu zvanu HDAC. U poslednja vreme i u toj državi je došlo do raznih prevara tako da je, posle početne euforije, sve više ljudi razočarano ovom formom trgovanja.

Tema Broja

 

 

 

 

Oliver Klajn

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA