MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 92
Planeta Br 92
Godina XVII
Septembar - Oktobar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

NOVE KNJIGE

 

M. Rajković

Živi svet Atosa

Nepomenice oko svetih lavri

 

NOVE KNJIGE

“Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara” (Zavod za zaštitu prirode Srbije i Sveta srpska carska lavra manastir Hilandar, Beograd, 2018)

 

 

NOVE KNJIGE

NOVE KNJIGE

NOVE KNJIGE


Ima li tamo zmija, jedno je od neizostavnih pitanja pokloniku Svete Gore. Ima, i to na čitavom području, od potoka Zig na severozapadu i rta Arapis na severu do skita Kavsokalivija na jugu i Kelije svetog Mine na njenom krajnjem jugoistoku. I oko svih monaških staništa, i u mnogo većem broju nego što se one daju videti. U ljutom kršu atonske pustinje, oko monaških kelija, u trošnim kalivama i pećinama, omražene i nepomenice u našem narodu, one su neka vrsta domaćih stvorenja. Na posedu Hilandara, potpisnik ovog teksta je sa ovim reptilima, ali i drugim vrstama živog sveta (žabe, gušteri, kornjače, glodari, jazavac, kuna, veverica, lisica, šakal) imao bliske susrete kuda god je kročio: od Male Jovanjice i granice kod metoha Kumica do manastirskih šuma i kelija u prestonici Kareji…  

 

 

Literatura o Svetoj Gori broji  hiljade bibliografskih jedinica, od najstarijih putopisa i naučnih publikacija do književnih dela i sve više reportaža i zapisa u medijima. Ima radova o njenoj  raznovrsnoj flori, koja je privukla engleskog botaničara Džona Sibtorpa da, krajem XVIII veka, dva puta preduzme istraživanja; pisao je o drveću i bilju Gore Atonske i naš Sava Hilandarac, jedan herbarijum njenih cvetnica postoji i u Botaničkoj bašti Biološkog fakulteta u Beogradu, a ona sama je “botanički vrt Mediterana” (V. Stevanović). O vodozemcima i gmizavcima Svete Gore nije bilo nijednog naučnog rada, sve do prošle godine štampane monografije Vodozemci i gmizivaci Svete Gore i Hilandara, čiji su autori dr Rastko Ajtić, Milivoje Krvavac i mr Danko Jović. 
Knjiga Vodozemci i gmizivaci Svete Gore i Hilandara, na srpskom i engleskom, plod je trogodišnjeg istraživanja, prvenstveno na hilandarskom posedu, koji sa imanjem Velike lavre na jugu zauzima dve petine poluostrva. A da li se zbog ove činjenice već sada može smatrati da “verodostojno ilustruje” (A. Dragišić) bogatstvo obe grupe kičmenjaka na čitavoj površini istočnog prsta Halkidika, potvrdiće buduća i obuhvatnija ispitivanja.

Autori u predgovoru ističu da je na Svetoj Gori dosad zabeleženo 35 vrsta vodozemaca i gmizavaca, što je “izuzetno visok broj” s obzirom na površinu, te da je glavni cilj publikacije da ukaže na njihov značaj i pruži osnovne informacije o stanju obe grupe životinja na jednom nevelikom i specifičnom arealu. Podeljena je na dva osnovna dela: u prvom su predstavljene sve zabeležene vrste vodozemaca i gmizavaca, kao i one vrste koje nisu inventarisane ali se na osnovu literature pretpostavlja da se mogu sresti na ovoj teritoriji.
Prikazano je tri vrste repatih vodozemaca: šareni daždevnjak, obični i dugonogi mrmoljak i osam vrsta bezrepih (žaba): žutotrbi mukač, zelena krastača, velika krastača (ima je na celom hilandarskom posedu), gatalinka (specifične zelene boje), sirijska češnjarka (u pojasu rečice Paparniki), balkanska i velika zelena žaba, grčka žaba (karakterističnih braon nijansi), šumska žaba (nastanjuje sve površine pod listopadnom šumom).

Među gmizavcima istraživači su uočili pet vrsta kornjača: četiri kopnene (šumska, grčka, barska i balkanska barska kornjača) i jednu morsku vrstu (glavata morska kornjača, kod rta Arapis); sedam vrsta guštera: kočijev gekon (vidimo ga u zidinama manastira i drugih građevina), turski gekon (na zidinama utvrđenja Hrusija ili Starog manastira na moru), zidni gušter, južni zidni gušter (Podarcis erhardii), obični zelembać, balkanski zelembać, slepić i blavor (poluotsrvo Arapis); i 12 vrsta zmija: belouška, ribarica, obični smuk, stepski smuk, četvoroprugasti smuk, šilac, crvenokrpica, crnokrpica, crvolika slepa zmija, peščana boa, velveđa i poskok.

Opasna ali retko smrtonosna vrsta

Posetilac pirga kralja Milutina može očekivati da će u njegovoj okolini nabasati na peščanu bou, a ako zađe u njegovu gusto obraslu okolinu i na maslinastozelenu ili češće jednobojnu velveđu koja može biti duga i preko dva metra. Običan smuk nastanjuje ne samo neposrednu okolinu manastira, već se može sresti i oko starog vinograda, uopšte na imanju Svetog Haralampija, ali i drugde. Stepski smuk je lociran u suvom koritu hilandrske rečice, kod nekadašnje vodenice u kojoj je sada radionica zaštitara, a četvoroprugasti smuk u stenama poluostrva i istoimenog rta Arapis.
Poskok (Vipera Ammodytes) je jedina otrovnica na posedu Hilandara (ujed je “opasan po čoveka, ali vrlo retko smrtonosan”), prosečne dužine 50-60 cm,  jasno izražene trouglaste glave. Njegovo je stanište, vele autori, neposredna okolina istočno od manastira, ali nije nikakvo iznenađenje ako se radnik u vinogradu (Savino polje), dok plevi vinovu lozu, nađe oči u oči sa poskokom na čokotu  ili u povrtnjaku u blizini agiazme Svetog Haralampija ispod struka paradajza ili paprike. Oba primera smo zabeležili prema ličnom kazivanju.

Amfibije i reptili, predatori

U drugom delu knjige osnovni podaci o vodozemcima i gmizavcima Svete Gore prikazuju se u složenoj interakciji sa ostalim grupama lokalne faune, kao što su njihovi predatori ili životinjske vrste kojima se i sami hrane. Autori su se pozabavili i predatorima posmatranih amfibija i reptila. To su u prvom redu šakal i lisica, a među pticama: sivi soko, lastavičar, morski soko, kobac, vetruška, zmijar, kukumavka, eja, siva čaplja, čavka, siva vrana, svraka, gačac i gavran.
Znatno je, međutim, više životinjskih vrsta kojima se vodozemci i gmizavci Svete Gore hrane, kao što su razne vrste pauka, bubojeda, šumska rovka i mala rovčica; glodara (vodena voluharica, riđa voluharica, sivi pacov, patuljasti miš, obični puh, poljski miš). Najčešći plen su ptice. Ustanovljeno je čak 20 vrsta čije mladunce, pa i odrsale primerke, tamane zmije: crnoglava grmuša, obična grmuša, sredozemna crnoglava grmuša, obična travarka, siva senica, siva muharica, obična beloguza, velika strnadica, sredozmena beloguza, zelentarka, grmuša crvenovoljka, zeba, vodenkos, žutarica, šumska trepteljka, dugorepa senica, plava senica, velika senica, bela i potočna pliska.
Pisana jednostavnim stilom i razumljivim jezikom, monografija će jednako koristiti batraholozima i herpetolozima, stručnjacima koji proučavaju vodozemce i gmizavce, ali i svakom pokloniku koji se zanima ne samo za riznice, predanja i istoriju, već i živi svet monaške republike.  

NOVE KNJIGE

 

M. Rajković

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA