MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 91
Planeta Br 91
Godina XVII
Jul - Avgust 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Ljudi na Mesecu / “Apolo 11”, podaci o letenju

Ovo je mali korak za čoveka...

 

Početkom šezdesetih godina prošlog veka, tadašnji predsednik SAD, Džon Kenedi, obraćajući se Kongresu, najavio je ambiciozni plan da, do kraja decenije, njegova zemlja pošalje ljude na Mesec i da potom budu bezbedno vraćeni na Zemlju. U trenutku dok je držan taj govor, 25. maja, 1961. Amerikanci su imali ukupno 15 minuta iskustva u astronautskim letovima. Ipak, osam godina kasnije, iz Svemirskog centra “Džon Kennedi”, na Floridi, lansiran je kosmički brod “apolo 11” sa tri člana posade, u misiji čiji je zadatak bio spuštanje na Mesec i potom bezbedno vraćanje na Zemlju.

Tema Broja

Bio je to jedan od onih događaja koji sa novinskih stranica i televizijskih programa odlaze direktno u istoriju civilizacije. Kraj misije označio je i kraj trke za Mesec pošto je, posle ove misije, istraživanje svemira polako je prešlo iz ruku političara u ruke naučnika.

Misija

“Apolo 11” je na put krenuo 16. jula, 1969, u 13:32:00. U orbiti oko Zemlje proveo je 2 sata i 33 minuta, posle čega su ponovo uključeni motori da bi brod dobio dodatno ubrzanje i savladao gravitaciju Zemlje za let ka Mesecu.
Posle 75 sati i 50 minuta leta, brod je ušao u eliptičnu orbitu oko Meseca, pod nagibom od 1,25 stepeni u odnosu na ravan Mesečevog ekvatora. Orbita svemirskog broda je zatim “zaokružena” kada je (vreme: 80:12) uključen pogonski motor servisnog modula. Za svaki krug oko Meseca “apolu 11” je trebalo 2 sata. Za vreme obletanja, površina Meseca je fotografski snimana radi prikupljanja detaljnih podataka o lunarnoj geologiji. Posle 100 sati i 14 minuta od početka misije,  astronauti Armstrong i Oldrin ušli su u lunarni modul “igl” i proverili sve sisteme modula. Zatim su (101:36) uključili motor modula kojim su, u narednih 29 sekundi, “poslali ” modul ka povrsini Meseca. Motor je u fazi sletanja uključen još jednom radi korekcije leta. Konačno, posle 102 sata 45 minuta i 40 sekundi od poletanja, lunarni modul je dotakao površinu jedinog Zemljinog satelita.

Tema Broja

Mesto sletanja

More tišine je izabrano za sletanje prve zemaljske letelice - zbog prostranog, blagog i ravnog terena. Na tom području ima dosta malih kratera pa je, neposredno pre sletanja, Armstrong je morao da ručno upravlja lunarnim modulom. Na kraju, modul se spustio na tlo, oko 6 km dalje od planiranog mesta, na oko 400 m zapadno od kratera Vest i oko 20 km jug-jugozapadno od kratera Sabina D. To područje je prekriveno komadima stena, veličine od sitnih parčića do gotovo jednog metra.

Tema Broja

Na Mesecu

Odmah po sletanju, Armstrong i Oldrin su, kao meru predostrožnosti, pipremili lunarni modul za uzletanje. Na zahtev astronauta, planirani sati spavanja su preskočeni i Armstrong i Oldrin počeli su pripreme za izlazak iz modula.
Prvi je izašao Armstrong. Njegov prvi korak usledio je tačno 109:24:19 od početka misije. Po izlasku, odmah je pokupio uzorke okolnig stena za slučaj da misija bude ugrožena i da lunarni modul mora odmah da uzleti. Zatim je iz modula izašao i Oldrin. Na površinu Mesecu su postavljeni seizmometar i specijalno ogledalo za laserske zrake upućene sa Zemlje. Najzad, za nogu postolja modula “igl” pričvršćena je izgravirana ploča u znak sećanja na ovaj događaj. Šetnja astronauta je trajala nešto više od dva sata da bi potom otišli u modul, na odmor.


Tema Broja

Memorijalna ploča

U znak sećanja na ovaj događaj, za platformu lunarnog modula pričvršćena je ploča sa upisanim datumom prve posete Mesecu i ucrtanom kartom Zemlje. Na ploči piše: “Here men from the planet Earth first set foot upon the Moon, July 1969 A.D. We came in peace for all mankind.” Poruku su potpisali: predsednik SAD Ričard Nikson i članovi posade “apola 11”, Nil Armstrong, Baz Oldrin i Majkl Kolins.  

Tema Broja


Izložba u galeriji "Nil Armstrong"


U muzejskom centru Sinsinati, u galeriji "Nil Armstrong", postavljena je stalna postavka koja se fokusira na istraživanje svemira i građanina Ohaja Nila Armstrongam, komandanta misije i prvog čoveka koji je hodao po Mesecu.
Na izložbi su prikazani interaktivni elementi, originalni predmeti i oprema, kao i jakna Armstronga koju je nosio tokom misije i kamen sa Meseca.

Zvaničnici su naveli da će galeriju proširiti 2020. godine kako bi uključili više interaktivnih i virtuelnih elemenata. Galerija istraživanja svemira “Nil Armstrong” otvorena je 6. maja u muzejskom centru Sinsinati.

Nil Armstrong, prvi čovek koji je kročio na Mesec, preminuo je 2012. godine u 82. godini života.

Tema Broja

 

Tema Broja

Tema Broja


Povratak

Povratak sa Meseca počeo je posle 21 sata i 36 minuta od sletanja (124:22 od početka misije). Lunarni modul je poleteo, spojio se sa komandnim modulom i pošlo se ka Zemlji. Misija je okončana spuštanjem u Pacifik (13°19’N i 169° 9’W) 24. jula, u 16:50:35. Ukupno je trajala 195 sati, 18 minuta i 35 sekundi.
Potom je usledilo višegodišnje izučavanje donetih uzoraka stena sa Meseca, analizirani su rezultati misije itd. Astronauti su, zbog sumnje u eventualnu nepoznatu zaraženost posle posete drugom svetu, stavljeni u tronedeljni karantin da bi se, nakon toga, utvrdilo da su zdravi i u dobroj fizičkoj kondiciji. Mera stavljanja astronauta u karantin po dolasku sa Meseca je ukinuta pošto je postalo jasno da je naš nebeski sused biološki mrtav prostor.
Danas tri mala kratera, u neposrednoj blizini mesta spuštanja prvih ljudi na Mesec,  nose nazive po imenima članova posade “apola 11” : Armstrong, Oldrin i Kolins.

 

 

Šta je Armstrong rekao

U najčuvenije rečenice ikada izgovorene spada i ona Armstrongova po stupanju na Mesec.
Ona glasi: “That’s one small step for man, one giant leap for mankind.” Rečenici nedostaje jedno slovo. Armstrong je negirao grešku sve dok mu nisu pustili snimak.
U pitanju je slovo ‘a’ (neodređeni član) između ‘for’ i ‘man’ pa rečenica treba da glasi ovako : “That’s one small step for a man, one giant leap for mankind”.

 

Čovek na Mesecu / „Apolo 17“

Poslednja šetnja

Kada je 7. decembra 1972. godine,kao jedina lunarna misija ikada započeta u noćnim uslovima, lansiran brod „apolo 17“,niko nije pretpostavljao da će to biti zasad poslednji odlazak čoveka na Mesec.

Tema Broja


Tročlana posada koju je predvodio komandant misije Judžin Sernan, a koju su činili još i pilot komandnog modula Ron Evans i pilot lunarnog modula Harison Šmit, inače geolog, koji je došao kao zamena i postao prvi i poslednji naučnik na Mesecu, sletela je na severoistočni deo Mora  tišine, tačnije u tamni masiv poznat kao region Taurus-Litrou.

Tema Broja

To mesto odabrano je na osnovu informacija i fotografija analiziranih pre leta, jer je uočeno više kratera vulkanskog porekla i nekoliko drugih, nastalih udarom meteorita, pa se smatralo da je tlo bogato različitim uzorcima i da je pogodno za ispitivanje instrumentima. Takva očekivanja su se pokazala opravdanim, jer je posada sa pređenih  33,88 km i sa tri izlaska u trajanju 7-8 sati, sakupila rekordnih 109 kg uzoraka i ostavila više mernih instrumenata na površini; sve do početka 80-tih godina, ostavljeni instrumenti su uredno obavljali svoje funkcije i slali podatke ka Zemlji. Oborili su više dotadašnjih rekorda: najduže sletanje na Mesec, najviše šetnji po površini i najduže vreme provedeno u lunarnoj orbiti.
Pre povratka u komandni modul i pre završetka misije, posada je pronašla lunarni modul “čelindžer” i na merdevinama istog ostavila spomen-pločicu sa potpisima članova misije i tadašnjeg američkog predsednika Ričarda Niksona, na kojoj je pisalo: “Na ovom mestu ljudski rod je završio svoje prvo istraživanje Meseca. Neka se duh mira u kom smo stigli odrazi na život čovečanstva.”

Tema Broja


Nakon toga, Sernan i Šmit su se lunarnim modulom spojili sa komandnim gde ih je u orbiti čekao pilot Evans; posle prebacivanja uzoraka i opreme, lunarni modul je srušen na površinu Meseca. Misija je specifična i po tome što je pilot komandnog modula, tokom leta ka Zemlji, izveo i svemirsku šetnju. Za 67 minuta koliko je proveo u otvorenom prostoru vasione, prikupio je filmove iz spoljnih kamera komandnog modula. “Apolo 17” sleteo je 19. decembra 1972. godine u Tihi okean, gde je članove posade pokupio američki  nosač aviona “Tikonderoga”.
Komandni modul “apola 17” danas je izložen u Svemirskom centru “Džonson”, u Hjustonu kao uspomena i sećanje na sve učesnike misija i podsetnik na veliki uspeh čovečanstva u istraživanju jedinog Zemljinog satelita.

 


 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA