MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

IZUMI

 

Oliver Klajn

Plašt Harija Potera

Budućnost je u nevidljivosti

 

U mitologiji starih Grka postojala je kapa, odnosno šlem koji je nekog heroja ili božanstvo činio nevidljivim. Moguće je da se, vremenom, iz kape razvio motiv plašta nevidljivosti. Često se taj motiv javlja u legendama vezanim za kralja Artura i njegovu navodnu vladavinu koje su deo velške mitologije. Takođe, o plaštu nevidljivosti govori se u epu o Nibelunzima i u bajkama braće Grim.

IZUMI

Osim u germanskim mitovima, plaštovi su tema više filmova, serija i  književnih i muzičkih dela. Britanska književnica Džoana Rouling stekla je svetsku slavu pišući romane o mladom čarobnjaku Hariju Poteru koji, zajedno sa svojim društvom, pohađa školu Hogvorts koja učenike obučava magiji i veštičarenju. Glavni junak od oca nasleđuje plašt nevidljivosti. To Hariju omogućava da uđe u zabranjene delove Hogvortsa.

IZUMI

levo: Crtež šlema iz stare Grčke
desno: Plašt nevidljivosti - uobičajen motiv u mitologiji

U poslednje vreme, ovaj koncept je izašao iz sfere mitologije i umetnosti i privukao je pažnju ozbiljnih stručnjaka i naučnika u svetu. U Kanadi je stvorena naprava koja čini da predmeti nestanu. Njen naziv je spektralni plašt. Funkcioniše i po prirodnoj, odnosno dnevnoj svetlosti.
Na čelu projekta je španski inženjer telekomunikacije Hose Asanja, danas profesor Univerziteta u Kvebeku, u okviru kojeg deluje Nacionalni institut za naučna istraživanja.
Kanadski tim je nastojao da izmeni svetlosne zrake koji prolaze kroz predmet. Plašt menja boju kod te svetlosti da bi se potom vratio na prvobitnu boju sa druge strane. To podrazumeva da radi po principu po kojem poništava otisak predmeta na svetlosni zrak koji prođe kroz njega. Energija pojedinih boja se menja listom optičkog vlakna pri udaru na predmet. Kada talas dođe do posmatrača, gotovo da nema razlike obe strane pa predmet deluje kao da je nevidljiv. Takođe, na ovim otkrićima zasnivaće se kablovi za internet koje hakeri neće moći da zloupotrebe.
Prenos podataka će biti bezbedniji zahvaljujući optičkim vlaknima. Teži se stvaranju objekata koji će biti nevidljivi iz svih pravaca. Pokušaji koji su prethodili poduhvatu kanadskog stručnog tima zasnivani su na meta-materijalima. Za njih je karkteristično da su nastali kao spoj različitih elemenata kompozitnih materijala. Imaju osobine koje se ne javljaju kod prirodnih materijala i menjaju putanju svetla oko predmeta.

IZUMI

Talasi tokom eksperimenta sa spektralnim plaštom

 

Jedan naučni tim je došao do saznanja da zraktreba da prolazi kroz predmet. Energija pojedinih boja selektivno se prenosi u druge. U ovom slučaju, odraz se zamaskira slaganjem boja. Još 2006. godine, napravljena je prva naprava sa ciljem stvaranja nevidljivih predmeta. To je učinjeno na univerzitetu Djuk, u Severnoj Karolini, gde je načinjem plašt od meta-materijala. Oko bakarnog cilindra razbijani su mikro-talasi određene frekvencije, što samo zamagljuje određeni deo predmeta sa specifičnom mikro-talasnom frekvencijom i baca manju senku.
Sledeći korak na ovom polju učinjen je tri godine kasnije, u Lorens Berkli nacionalnoj laboratoriji, u Kaliforniji. Naučni tim predvođen kineskim fizičarem Siang Žangom je od nanostrukturnog silicijuma stvorio tzv. tepih plašt koji funkcionište tako što prikriva predmet ispod njega. Svetlosni zrak sija na ispupčeni deo predmeta, što stvara odraz identičan zraku.
Električni izolator može da polarizuje električno polje, a materijali koji ne provode električnu struju omogućavaju manipulisanje svetlom, što bi moglo da ima veoma značajne uticaje u budućnosti (stvaranje savršenijih miskroskopa). To je usavršeno 2011. godine stvaranjem složenog sistema koji prikriva predmete vidljive ljudskom oku. Tada je načinjen plašt od minerala kalcita koji menja pravac svetla oko predmeta smeštenog između dva kristala. Svoju ulogu u tom postupku ima i indeks prelamanja kalcita pod zelenim svetlom.

 

IZUMI

 

Oliver Klajn

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA