MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 88
Planeta Br 88
Godina XVII
Januar - Februar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

IZUMI

 

O.K.

Haverbord

Lebdeći transport

 

IZUMIMajkl Kenedi Džozef bio je britanski književnik koji je veći deo života proveo na Novom Zelandu. Šezdesetih godina prošlog veka, objavio je naučno-fantastični  roman „Rupa u nuli“. U pomenutom romanu, Džozef  je osmislio haverbord, koji se vremenom sve više približava realnosti. Reč je o dasci koja lebdi u vazduhu a služi za prevoz korisnika.

 

Sa pojmom „haverbord“ ljudi su se upoznali zahvaljujući vrlo popularnom američkom filmskom serijalu “Povratak u budućnost”. U jednoj sceni drugog nastavka filma, četvoro „negativaca“ haverbordima jure glavnog junaka koji se potom i zabio u sat-kulu. Angažovani su kaskaderi, koji su pomerani velikom dizalicom napred-nazad. Žice su bile prikrivene kompjuterskom animacijom koja je, u vreme snimanja, bila novost. Kada kaskaderi udare u prozor, trebalo je preseći žice i potom pasti na vazdušne jastuke. Imali su prikačene kuke. Jedna žena-kaskader je, umesto u staklo, udarila u stub i jedva preživela. Ovaj incident nije jedina kontroverza koja povezuje haverbord i „Povratak u budućnost“. Reditelj Robert Zemekis učestvovao je u širenju neosnovanih glasina, početkom devedesetih godina prošlog veka, da ove naprave postoje.
Nekoliko decenija ranije, bilo je pokušaja da se stvore letelice koje funkcionišu na sličnom principu kao haverbord. Televizijske emisije posvećene popularnoj nauci i tehnologiji u SAD i Velikoj Britaniji temeljno su obradile ovu temu i pokušale da stvore svoje verzije naprave. Pritom je uglavnom korišćen baštenski aparat za uklanjanje lišća pa nije ostvaren značajniji pomak na ovom polju.
Francuskom umetniku Nilsu Godanjenu pošlo je za rukom da napravi identičan haverbord kao u filmu “Povratak u budućnost”. Koristio je elektromagnete i laserski sistem koji stabilizuje napravu. Elektromagneti omogućavaju levitaciju. Svoj projekat je započeo 2008. godine a okončao tri godine kasnije. Problem predstavlja činjenica što niko ne može da stoji na njemu i nikakav teret ne može da se stavi prilikom lebdenja.

IZUMI

Francuzi su bili dosta aktivni u radu sa haverbordima tako da su i stručnjaci sa univerziteta „Didro“ u Parizu dali svoj doprinos. Njihovim trudom nastao je „mag surf“ koji levitira 3 cm iznad podnih šina i u stanju je da ponese do 100 kg tereta. Radi na principu superprovodnosti, što podrazumeva da nema električnog otpora i magnetnog polja.
Pre četiri godine, stvoren je haverbord koji funkcioniše slično kao maglev vozovi. Izmislio ga je američki pronalazač Greg Henderson. Kreće se po površini koja nije feromagnetska, što znači da su neophodni metali kao što su  bakar i aluminijum. U stanju je da lebdi na 2,5 cm  
iznad zemlje i nosi teret do 140 kg. Ti prvi modei su koštali gotobo deset hiljada dolara.
Pre tri godine, Kanađanin rumunskog porekla Katalin Aleksandru Duru napravio je sopstveni model. Da bi postao svetski rekorder i bio upisan u Ginisovu knjigu rekorda, bilo je potrebno da preleti 50 m, što je on višestruko nadmašio preletevši 276 m. Taj rekord bio je na snazi nepunih godinu dana. Francuski pilot Frenki Zapata napravio je kombinaciju haverborda i raketnog pojasa. Naziv modela je „flajbord er“. U maju 2016, na jugu Francuske, izveden je let od 2252 m. Tim okupljen oko Zapate tvrdi da ova tvorevina dostiže visinu od 3000 m. U stanju je da se kreće brzinom od 150 km/h.

IZUMIlevo: Preteče haverborda pedesetih godina dvadesetog veka / desno: Katalina Aleksandrar Duru sa svojim haverbordom i u trenutku kada postavlja rekord

Naziv haverbord se odnosi na omanje motorizovano prevozno sredstvo sa dva točkića koje je svoj sadašnji oblik dobilo 2013. godine. Pronalazak se pripisuje Šejnu Čenu, američkom pronalazaču kineskog porekla. Drugi naziv za ovo vozilo je samobalansirajući skuter. Najviše se proizvodi u Kini. Dimenzije su mu 17x20 cm, a prečnik točkova 25 cm. Kontrola brzine vrši se naginjanjem napred-nazad. Točkove povezuju pedale na koje se korisnik osloni i tako određuju pravac. Ima ugrađen mehanizam sa žiroskopom i senzorom. Prosečna brzina mu je oko 20 km/h.

IZUMI

O.K.

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA