MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 87
Planeta Br 87
Godina XVI
Novembar - Decembar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ISHRANA

 

Slavomir Vojinović

Sirevi

Belo, ukusno, hranljivo

IshranaSir se dobija koagulacijom mleka i odvajanjem surutke, pri čemu dobijeni proizvod uglavnom ima znatno duži vek trajanja od mleka. Tokom postupka proizvodnje sireva, vrši se koncentrovanje važnih komponenata sastava mleka, pre svega masti i proteina, dok laktoza - mlečni šećer velikim delom odlazi sa surutkom. Evidentno je da su sirevi, zbog svog sastava, veoma nutritivno vredni proizvodi.

 

Usled postojanja veoma velikog broja različitih vrsta sireva, postoje i značajne razlike u njihovom sastavu, nutritivnoj i biološkoj vrednosti. Određene vrste sireva, npr. krem ili sveži sirevi, veoma su podesni za mlađu populaciju, dok su pojedine vrste, npr. sirevi sa plesnima koje odlikuju veoma specifična senzorna svojstva i veoma izražene karakteristike ukusa i mirisa, namenjeni manjem broju potrošača i smatraju se delikatesnim proizvodima.
U toku procesa zrenja, poslednja faza proizvodnje koja odlikuje veliki broj sireva, odvijaju se složene promene masti i proteina, pri čemu nastaju brojna jedinjenja koja siru daju specifičan i jedinstven ukus i miris, a koja imaju značajnu nutritivnu vrednost (npr. aminokiseline koje nastaju razgradnjom proteina). Poslednjih godina, veoma su zastupljena ispitivanja o prisustvu i značaju tzv. bioaktivnih jedinjenja, koja nastaju tokom zrenja sireva a imaju pozitivan učinak na zdravlje potrošača - kaže prof. dr Jelena Miočinović, vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Od manastira do fabrike

Početak proizvodnje sireva vezuje se za daleku prošlost, u vreme pre nove ere, a znanje o proizvodnji sireva se prenosilo vekovima. U Srednjem veku, značajni proizvođači sireva bili su feudalni posedi i manastiri, koji su razvijali tehnologiju izrade sireva (npr. trapist); migriranjem ljudi, znanje se širilo po pojedinim teritorijama. Prof. dr Jelena Miočinović ističe da su tradicionalni načini proizvodnje sireva bili veoma prisutni do 19. veka, a razvojem naučnih znanja (hemija, mikrobiologija), proizvodnja sireva je počela da se razvija na znatno većem, odnosno industrijskom nivou. Industrijska proizvodnja sireva je počela sredinom 19. veka. Prva fabrika u SAD je osnovana 1851, a u Velikoj Britaniji, 1870. godine. Danas, u zemljama razvijenog sveta, znatno je prisutnija industrijska proizvodnja sireva (oko 90%) u odnosu na tradicionalan način proizvodnje.

Ishrana

Trećina mleka ode u sireve

Proizvodnja mleka u svetu iznosi oko 168 miliona tona, od čega preovladava kravlje mleko (85%). Od proizvedene količine mleka u EU, oko 36% se preradi u sireve, što ukazuje na značaj sirarstva. EU i SAD obuhvataju oko 65% ukupne proizvodnje sireva. Najveći proizvođači sireva u EU su Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Poljska. Proizvodnja ovčijeg i kozijeg mleka koja se prerade u sir vezuje se za zemlje Mediteranskog pojasa (Francuska, Italija, Španija, Grčka...). Najveći potrošači sireva su Danska, Finska, Francuska, Kipar, Nemačka...  

Ishrana

Srpski sir na stranom tržištu

Prof. dr Jelena Miočinović smatra da su sirevi iz Srbije, i pored specifičnih i jedinstvenih karakteristika, značajni samo na lokalnom tržištu. Problemi koji se vezuju za preradu mleka su usitnjenost primarne proizvodnje, kvalitet sirovog mleka, nedostatak znanja. Međutim, i pored toga, s obzirom na dugu tradiciju i značaj domaće prerade mleka, različite aktivnosti u budućnosti mogu doprineti boljem pozicioniranju naših proizvoda na stranom tržištu. S tim u vezi, buduće aktivnosti treba da se baziraju na definisanju sastava i svojstava odabranih tradicionalnih proizvoda, kao i uvođenju bolje kontrole s obzirom da se zahteva stalan kvalitet i odgovarajuća bezednost proizvoda.

Danas, Međunarodna mlekarska federacija (IDF) prepoznaje oko 500 različitih vrsta; prema nekim podacima, i 2000 vrsta. Sirevi, usled njihove izražene raznolikosti, veoma je teško klasifikovati, jer mnogi od njih, prema svojim karakteristikama i postupku proizvodnje, pripadaju ne samo jednoj već se mogu svrstati u više grupa. U razvijenim zemljama (npr. Nemačka, Irska, Holandija), sirevi se pretežno proizvode u industrijskim pogonima velikih kapaciteta, dok je u zemljama u razvoju još uvek zastupljena tradicionalna i zanatska proizvodnja.
Prof. dr Miočinović napominje da su, u poslednjih 20-30 godina, u EU posebno prisutni sirevi sa oznakam geografskog porekla (npr. feta, ementaler, rokfor) koji se proizvode u ograničenim regionima, prema definisanim pravilima. Sirevi sa oznakom porekla imaju veoma veliki ekonomski značaj za zemlje gde se proizvode.

Vrste o kojima se malo zna

Govoreći o mestu Srbije u regionu i svetu kada su tradicija i proizvodnja mleka, odnosno sira u pitanju, prof. dr Jelena Miočinović ističe da proizvodnja i potrošnja sireva u Srbiji ima veoma dugu tradiciju. Industrijska proizvodnja sireva počela je da se razvija početkom 20. veka, mada se i danas značajan deo sireva proizvodi tradicionalnim postupkom, u domaćinstvima i malim zanatskim pogonima za preradu mleka. Proizvodnja mleka u našoj zemlji je veoma usitnjena i odvija se na velikom broju malih farmi dok su, u razvijenim zemljama EU, zastupljene farme sa velikim brojem muznih životinja (više od 40).
Proizvodnja mleka u Srbiji, prema zvaničnim podacima, iznosi oko 1,6 miliona tona, od čega je najviše zastupljeno kravlje mleko (97%).
S obzirom na malu količinu mleka, može se reći da, u poređenju sa razvijenim zemljama sveta, proizvodnja sireva kod nas nije posebno izražena, ali je svakako značajna, posebno za domaću poljoprivredu i tržište. Iako proizvodnja sireva u našoj zemlji ima dugu tradiciju, još uvek se velikim delom odvija u domaćinstvima a proizvodi prodaju lokalno, na pijacama, marketima i sl. Poslednjih godina zapaženo je povećanje proizvodnje kozjeg mleka, kao i sireva od ove vrste mleka.
Najzastupljenije vrste sireva u našoj zemlji su sirevi u salamuri (tzv. beli sir u kriškama) koji često nose nazive po regionima gde se proizvode (sjenički sir, zlatarski sir, homoljski sir...). U prošlosti, ovi sirevi su pravljeni od ovčijeg mleka a danas pretežno od kravljeg.
Ovi sirevi su, ističe prof. dr Miočinović, zaštićeni oznakama geografskog porekla, na nacionalnom nivou, od strane Instituta za zaštitu intelektualne svojine; imaju karakteristike prepoznate od strane potrošača. Proizvode se pretežno kao meki i punomasni ili polumasni sirevina. U zavisnosti od stepena zrelosti, imaju manje ili više izražene ukuse i mirise. Tekstura sira je mrvljiva, a koriste se kao stoni sirevi, ili kao dodatak salatama, pitama i dr. Odlikuje ih veliki sadržaj soli, usled njenog konzervišućeg efekta, kao i izražena kiselost.
Proizvodnja ovih sireva u industrijskim pogonima je skoro ugašena i danas se, u ovakvim uslovima, u velikoj meri proizvode sirevi od ultrafiltriranog mleka (npr. somborski sir, grekos, president), slični tradicionalnim sirevima u salamuri.
Druga grupa sireva zastupljenih na našem području a vezuju se za jug zemlje su tzv. sirevi parenog testa. Najpoznatiji su: pirotski kačkavalj, staroplaninski i krivovirski kačkavalj. Ovi sirevi imaju specifičan način izrade (tzv. parenje sirnog testa) a odlikuje ih proces zrenja koji utiče na formiranje specifičnih senzornih svojstava.
Za severne delove naše zemlje, vezuju se tzv. sremski, švapski sir koji pripada grupi kiselo koagulišućih sireva. Specifična vrsta sira je i somborski sir koji se danas proizvodi u svega nekoliko domaćinstava i malih mlekara.

580

 

 

ZANIMLJIVOSTI O SIRU

- Smatra se da je za početak proizvodnje sira zaslužna slučajnost. Nomadska plemena srednje Aziji, prenoseći mleko u mehovima napravljenim od životinjskog želuca, primetili su da ono od mućkanja brzo promeni ukus, ali da u takvom stanju duže traje i lakše se prenosi. Prvi sirevi su bili veoma slani i kiseli.

- Poljski naučnici tvrde da se sir sličan današnjem proizvodio pre 7.500 godina. U grobnici jednog egipatskog faraona, koji je vladao 4.500 godine p.n.e, pronađene su i urne sa sirom.

- Istražujući dobro očuvane mumije iz Gvozdenog doba Kine (2000 godina p.n.e) u kineskoj pustinji Takla-Makan, švedski arheolozi pronašli su ostatke sira za koje tvrde da je proizveden pre 1615. godine p.n.e.

- Najveći sir na svetu težak je 26 t, a napravljen je 1995. godine od 266.000 l mleka. Reč je o engleskom siru vrste “čedar”. Inače, prethodni najveći sir na svetu napravljen je stotinu godina ranije (1893), u Francuskoj, od mleka 10.000 krava.

-Rimljani su obožavali sir. Gotovo svaka kuća imala je posebnu prostoriju za njegovu proizvodnju, a smatra se da su oni tvorci dimljenog sira kojem su najčešće dodavali različite začine.

- Za rokfor, plesnivi sir od ovčijeg mleka, veoma jakog mirisa, koji se vekovima proizvodi u pećinama iznad sela Rokfor (južna Francuska, 630 m n.v) vezano je više kurioziteta. O njegovoj prozvodnji, prvi pisani tragovi potiču iz 1070. godine. Kralj Šarl VI  je, 1411. godine, dodelio stanovnicima Rokfora monopol za dorađivanje sira u pećinama iznad sela, koje su od tada zaštićeno mesto. To je i prvi sir kojem je priznato zaštićeno geografsko poreklo, 1925.

- Od 120 najpoznatijih sireva u svetu od kozijeg mleka, čak 90 proizvode se u Francuskoj. Inače, Francuska je na 15. mestu u svetu po broju koza.

- Zakon o proizvodnji ementalera, svog najpoznatijeg sira, Švajcarska je donela 1619. godine.

- Zahvaljujući Luju Pasteru, pasterizacija mleka počela je u 19. veku.

 

 

 

 

 

 

Ishrana

Osnovna podela sireva

Sirevi se mogu deliti u više kategorija. Uobičajene i osnovne podele su prema vrsti mleka od kojeg se dobijaju (ovčiji, kravlji, koziji); prema konzistenciji-teksturi (ekstra tvrdi, tvrdi, polutvrdi, meki, sirni namaz); u pogledu zrelosti (mladi - star do 6 nedelja i zreli - preko tri meseca); prema sadržaju masti (ekstra masni -  preko 60 % masti, punomasni - 45-50 %, polumasni - od  25-45%, malomasni - od 10-25%  i  posni - 10% masti).
Postoji i podela sireva prema regijima u kojima se proizvode.
Ima sireva na kojima se gaji buđ, kojima se dodaju razni začini i druge biljke, kojima se dodaju arome ili se dime na razne načine…
Po nekim izvorima, u svetu postoji više od hiljadu varijanti sireva. U Francuskoj se proizvodi oko 400 registrovanih vrsta sira, a Englezi tvrde da se kod njih poroizvodi više vrsta nego u Francuskoj i Italiji - oko 700 podvrsta.
Najčešće se sirevi proizvode od kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlaka, ali i od mleka losa (najređa vrsta sira), bivolice (bufala), kamile i magarice. Jedan holandski farmer pravi sir od mleka svinje i prodaje ga po ceni od 2000 evra za kg! 

Najpopularniji sirevi u svetu

Brie, kamember, rokfor i trapist (Francuska), stilton i čedar (Engleska), gauda i edamer (Holandija), gorgonzola, parmiđano, mocarela i maskarpone (Italija), grijer, ementaler, raklet i apenceler (Švajcarska), feta (Grčka), havrti (Danska).

Najveći proizvođači i potrošači

Prvih deset najvećih proizvođača sireva, uzimajući u obzir sve vste mleka, u svetu su: SAD, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija, Poljska, Brazil, Egipat, Argentina i Australija.
Sudan proizvodi najviše sira od kozijeg mleka, od ovčijeg - Grčka, a Egipat od mleka bufala.
Redosled najvećih izvoznika: Nemačka, Holandija, Italija… Najveći potrošači, prema statistikama iz 2014: Francuska, Irska, Finska, Danska i Nemačka. U navedenim zemljama, pojede se oko 27 kg sira po stanovniku.

Tajna rupa

Amerikanac Vilijam Klark je, u studiji objavljenoj 1917. godine, zaključio da rupe u siru nastaju usled bakterija koje se oslobađaju iz ugljen-dioksida. Od tada neprestano traju istraživanja o ovom fenomenu da bi 2015. istraživači “Agroskopa”, državnog centra za poljoprivredna istraživanja u Švajcarskoj, utvrdili da rupe u sirevima ementaleru i epencelu porouzrokuju mikročestice slame koje dospevaju u mleko a koje oslobađaju gasove koji se šire u siru, stvarajući rupe tokom sazrevanja. Prema istom istraživanjima, broj rupa u sirevima, posledjnih decenija, se smanjio jer je automatizovanim načinom muže onemogućeno prisustvo slame u mleku od kojeg se pravi sir.

Simbol države

Sir je, pored lala i drvenih klompi, nacionalni simbol Holandije. Ova zemlja, ipak, nije najveći proizvođač sira (tek je na 5. mestu u svetu), ali je među najznačajnijim izvoznicima (u 2016. izvezla je sireva u vrednosti od tri milijarde evra).
Najpoznatije vrste holanskih sireva dobile su nazive prema selima u kojima su nastale: gauda, edamer, masdam...
Tradicija da se, u mnogim mestima Holandije, pod vedrim nebom održavaju pijace sireva (kaasmarkt) potiče iz Srednjeg veka, a održavaju se i danas. Medjutim, ove slikovite i jedinstvene pijace (trgovina se obavlja na tradicionalni način a trgovci i kupci su u originalnoj odeći iz prohujalih vekova), osim proizvođača, prodavaca i kupaca, okupljaju i brojne turiste. Najpoznatije pijace sireva u Holandiji održavaju se od početka leta do kraja jeseni u: Vordenu (subotom), Gaudi (četvrtkom), Alkmaru (petak), Edamu, Hornu...
U Amserdamu postoji muzej sira u zgradi na dva sprata.

Srbija, tu negde

U Srbiji je raširena proizvodnja mahom belog sira. Prvi podaci o proizvodnji sira u Srbiji vezuju se za period doseljavanja Slovena na Balkan.
Po nekimn statistikama u Srbiji se pojede godišnje 13 kg sira po stanovniku.
Srbija je poznata u svetu sira i po jednom specijalitetu. Odnedavno se, u Zasavici (okolina Sremske Mitrovice), proizvodi i sir od magarice. Jedan je od najskupljih sirema u svetu. Pre nekoliko godina našao se na listi pet najskupljih kulinarskih specijaliteta na svetu. Za proizvodnju kilogram ovog sira potrebno je 25 l mleka.

Sajmovi kod nas

Poslednjih desetak godina, sir je prisutan na svim lokalnim ili republičkim sajmovima hrane, gastronomskim festivalima i izložbama vina. Najznačajnije manifestacije posvećene iskljuzivo autohtonim, domaćim sirevima u Srbiji su: “Zlatarska sirijada” (Nova Varoš, jul), Festival sira i kačkavalja (Pirot, septembar), Belmužijada (Svrljig, avgust), Vurdijada (Babušnica, oktobar), Bokina sirijada (Sečanj, selo Boka, oktobar).
Festival autohtonih sireva Balkana održava se već osam godina u Beogradu, a na Paliću se u septembru organizuje „Vojvodina cheese fest“.

 

Slavomir Vojinović

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA