MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 87
Planeta Br 87
Godina XVI
Novembar - Decembar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GEOLOGIJA

 

Dubravka Marić
Autor fotografija: Danko Taboroši

Atoli

Ostrvca koja daruju korali

Pogled iz vazduha na ostrvce na 'ćošku' atolovog prstena

Koralni grebeni predstavljaju najveće prirodne strukture na Zemlji i pokrivaju više od 600.000 km2. Formiraju ih korali - male životinje (obično manje od 1cm) koje grade spoljne skelete od krečnjaka kako bi zaštitili svoja mekana i osetljiva tela. Korali gotovo nikada ne žive kao samostalne jedinke, već formiraju zajednice koje broje i po nekoliko miliona jedinki. Kada neki koral ugine, njegov skelet ostaje kao tvrda podloga gde potom može da raste novi koral. Vremenom, taloženje ovih slojeva stvara koralne grebene. Na taj način te sičušne životinje stvaraju ogromne strukture.

 

''Koralni grebeni se javljaju gde god mogu da žive korali, a to su mesta na kojima je morska voda relativno čista, plitka i topla. Razlog zašto voda mora biti čista i plitka je što većina korala sadrži alge s kojima su u simbiozi i bez kojih ne mogu da prežive. Te alge ne bi mogle da vrše neophodnu fotosintezu ako do njih ne bi dopiralo dovoljno sunčevog svetla, a u previše mutnoj ili dubokoj vodi bilo bi upravo tako. Razlog zašto je potrebno da voda bude topla je što se krečnjački skelet teže pravi i održava u hladnoj vodi, koja je ujedno i kiselija pošto sadrži više rastvorenog ugljen-dioksida. Zbog toga su najpogodnija staništa za korale tropske obale'', kaže geolog prof. dr Danko Taboroši, koji za vladu Republike Maršalska ostrva vodi projekat mapiranja koralnih grebena i ostrva.
Tihi okean je prepun koralnih grebena. Veliki naučnik Čarls Darvin je bio veoma iznenađen kada ih je ugledao usred okeana, daleko od obala kontinenata, i to na mestima gde je okolno morsko dno duboko nekoliko kilometara. Znao je da korali, koji su adaptirani na plitku, toplu i svetlošću obasjanu vodu, nikada ne bi mogli da izrastu iz velikih, hladnih i mračnih dubina. Da bi rešio tu zagonetku, Darvinu je pomogla jedna veoma neobična osobina koralnih grebena koji se nalaze usred okeana. Za razliku od 'normalnih' koralnih grebena, čiji je oblik linearan (zato što se se prosto protežu duž obala), ovi 'neobični' grebeni usred okeana su prstenasti. Ti prstenovi mogu biti raznih oblika i veličina, od nekoliko stotina metara do preko stotinu kilometara u prečniku, i uvek su zatvoreni. Zbog svog neobičnog oblika, ovi koralni grebeni su dobili posebno ime: koralni atoli.

Pogled iz vazduha na deo atolovog prstena

Na vrhu vulkanske planine

''Darvin je 1837. godine, mnogo pre nego što je otkrivena teorija tektonike koja bi mu znatno olakšala posao, smislio model nastanka atola, koji je potvrđen direktnim geološkim istraživanjima tek 1952. Prema njemu, korali ne mogu da počnu da rastu sa predubokog okeanskog dna pa se mora pretpostaviti da su na svim mestima na kojima sada postoje koralni atoli nekada postojala ostrva vulkanskog porekla. Korali su rasli i razvijali se u plitkoj vodi oko takvih ostrva tokom miliona godina. Za to vreme, ostrvo oko kog rastu korali se menja, i to ne samo tako što se smanjuje erozijom, već i time što polako tone, spušta se u odnosu na nivo mora. To se događa jer ta ogromna vulkanska planina koja se izdigla sa okeanskog dna putem mnogobrojnih erupcija, i narasla dovoljno da postane ostrvo - ima ogromnu težinu. Ostrvo svojom težinom pritiska Zemljinu koru na dnu okeana. I dok se kora ugiba nadole, pa ostrvo polako tone i postepeno nestaje u okeanskim dubinama, korali koji žive oko njega njega neprekidno rastu.

levo: Dečak pokazuje raka kog je uhvatio / desno: Korali u plitkoj vodi i ostrvce iza njega


Prolaze milioni godina i bivše ostrvo je već veoma duboko pod vodom, ali koralni grebeni i dalje sežu do plitke vode, iako im podloga stalno 'izmiče ispod nogu'.  To je moguće zato što je njihov najviši sloj uvek živ i neprestano raste u visinu, kako bi se održao u plitkoj vodi, tik uz nivo mora gde su najpovoljniji uslovi za život. Tako se koralni greben, koji je započeo kao pojas u plitkoj vodi oko ostrva, pretvara u prsten bez ostrva u centru. Postao je atol, a mesto na kom se nekada nalazilo ostrvo, ispunjeno je morskom vodom i naziva se laguna. Obično u prstenu atola postoje kanali kroz koje, pod uticajem morskih struja, plime i oseke, stalno cirkuliše voda i koji povezuju lagunu sa otvorenim morem. Spoljašnji obod prstena stalno izdržava udare vetrova i talasa sa otvorenog mora, a laguna ostaje zaštićena i relativno mirna. Ovo je dinamičan sistem u ravnoteži: korali stalno rastu, a olujni talasi i mnogobrojni živi organizmi, poput riba i morskih beskičmenjaka koji se hrane koralima, uporno im lome i uništavaju skelete. Taj proces proizvodi dosta sedimenata, peska, šljunka i kamenja koji nisu ništa drugo nego skeleti korala izlomljeni u fragmente raznih veličina'', objašnjava profesor Taboroši.

levo: Pogled iz vazduha na obalu mirnu lagune / desno: Nekoliko ostrvaca načičkanih na obodu atola

Poslednji na rodnom tlu

Danas su atoli dom mnogih ljudi, pa se i čitave države kao što su Maršalska ostrva sastoje samo od atola. Kako je to moguće ako su prvobitna ostrva u potpunosti nestala? Odakle sad tu kopno?
''Iako tih prvobitnih ostrva vulkanskog porekla više nema, na mnogo mesta na atolima, talasi i morske struje nagomilavaju sedimente nastale od izlomljenih fragmenta koralnih skeleta. Kada nastane dovoljno velika gomila, ona proviri iznad nivoa mora.
GEOLOGIJA Pre ili kasnije, vetar, more ili ptice donesu semenje i razvije se vegetacija čije korenje stabilizuje tu gomilu peska i kamenja, pa tako nastaje ostrvce. Ono se nikada ne uzdigne više od nekoliko metara iznad nivoa mora jer može da naraste u visinu samo onoliko koliko talasi mogu da nabacaju peska i kamenja, ali zato može da bude veoma dugačko i da se prostire nekoliko kilometara ili desetina kilometara, obodom atolovog prstena.
Na žalost, promene nivoa mora nisu uvek relativne. Nivo mora se ne uzdiže samo zato što se morsko dno spušta pod težinom nekog ostrva. Promene nivoa su i globalne, izazvane čitavim nizom razloga, od kojih je najočigledniji dodavanje vode u okean. Kada se zbog globalnog zagrevanja tope polarne kape i lednici na kopnu, voda otiče u more i povećava njegovu zapreminu, a time i njegov nivo. Samo po sebi to nije nista loše za korale, pošto oni uvek rastu i prate nivo mora. Međutim, to neće biti tako ako je uzdizanje mora previše brzo, kao što je to slučaj sa današnjim globalnim zagrevanjem pod dejstvom ljudskog faktora, pa još propraćeno raznim drugim negativnim pojavama po korale: od zagađenja, ostećenja ekosistema, pa do povećanja kiselosti vode zbog sve više ugljen-dioksida u atmosferi. Pod sadašnjim okolnostima, korali teško da mogu da prate nivo mora, pa će ostrvca na atolima biti poplavljena i uništena. Tragično je da stanovnici atola danas možda doživljavaju da njihova poslednja generacija živi na rodnom tlu, koje su im svojim skeletima podarili korali'', upozorava prof. dr Danko Taboroši.

Tradicionalni maršalski kanu na mirnoj obali lagune

 

Ostaci zidića koji su pre desetak godina meštani napravili na obali kao očajnički potez da čuva zemlju od erozije

 

Dubravka Marić
Autor fotografija: Danko Taboroši


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA