MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 85
Planeta Br 85
Godina XV
Jul - Avgust 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Zoran Šević

Obnovljivi izvori energije / Geotermalna energija

Zemlja greje - zemlja hladi

TEMA BROJAGeotermalna energija se, u razvijenim zemljama, uspešno koristi decenijama, a razvojem tehnologija svakim danom postaje sve jeftinija za upotrebu. Mali troškovi i ekološki aspekt učinili su da geotermalna energija postaje sve popularnija u izgradnji stambenih jedinica. Za sada, najviše se primenjuje u prigradskim naseljima, zbog svojih osobenosti i zahteva, ali je primetan porast upotrebe i u gradskim sredinama. Prednosti korišćenja su višestruke, a posebno se izdvaja mogućnost zagrevanja i hlađenja objekata .   

Princip rada geotermalnih sistema zasniva se na činjenici da je temperatura zemljišta stalna tokom čitave godine, na određenim dubinama. Tako na dubini od 50 m temperatura tla iznosi oko 14 stepeni  Celzijusa, sa izuzetno malim odstupanjima.
Srce sistema predstavlja toplotna pumpa koja prenosi toplotu iz zemlje u prostor koji se zagreva. Sastoji se od kompresora, isparivača, kondenzatora i gasa - freona. Zadatak kompresora je da sabija gas u kondenzator, gde se zagreva pod pritiskom čime, usled povećanja temperature, freon prelazi u tečno stanje i oslobađa toplotu okolini kondenzatora. Gas se potom, kroz usku cev usmerava ka široj, gde se ponovo vraća u gasovito stanje i pri tome uzima toplotu od okoline isparivača. Iz toga je lako zaključiti da sistem ne proizvodi toplotu već je prenosi sa jednog mesta na drugo, zahvaljujući radu kompresora koji pokreće gas kroz instalaciju. Sličan način rada imaju i frižideri ali se, umesto hlađenja, vrši zagrevanje jer je kod ovih kućnih aparata isparivač unutra, a kondenzator spolja.
Stambeni objekti se greju tako što se toplota iz zemljišta, u stvari, samo prepumpava. Koriste se toplotne pumpe sa režimom rada voda-voda ili voda-neki drugi fluid koji se, kroz zatvoreni sistem, kreću kroz cevi u zemlji preuzimajući toplotu i uvode u objekat kroz radijatore, podno grejanje ili posebnim fenovima. U zemljište se, na odgovarajuću dubinu, postavlja mreža cevi čiji oblik zavisi od vrste tla i veličine okućnice. Naime, ako je prostor dovoljno velik, najčešće se postavlja horizontalna petlja, kod koje je bitno da pokriva površinu dva puta veću od objekta, dok se u suprotnom slučaju koristi vertikalna. Tada se u bušotinu postavljaju cevi u obliku latiničnog slova „u“ a može se izbušiti i više bušotina. Za ovaj sistem se može iskoristiti i blizina reke ili jezera gde se provodne cevi postavljaju na određenu dubinu.

TEMA BROJA
Najneobičniji ali i najrizičniji sistem je sa dva bunara, gde se iz jednog izvlači voda do toplotne pumpe, a u drugi vraća na hlađenje. Međutim, kod ovog principa može doći do narušavanja struktura podzemnih voda, i nikada se sigurno ne može znati koliko će vode imati. Takođe, problem predstavlja i vreme koje je potrebno za hlađenje bunara u koji se voda vraća.
Rezultati ovog geotermalnog sistema sa toplotnom pumpom su izuzetni jer se, sa odnosom uloženo-dobijeno od 1 prema 4 i do 1 prema 5, lako može izračunati da se na potrošen 1 KWh struje za rad kompresora, može dobiti toplotna energija srazmerna radu električne grejalice snage 5 KW, i to čitavih sat vremena! Pošto je ovaj sistem moguće koristiti i za hlađenje objekata u letnjem periodu, svakako da  je ovaj način iskorišćavanja geotermalne energije budućnost i potreba koja će vrlo brzo postati uobičajena i isplativija od tradicionalnih.

 

Zoran Šević



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA