MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 83
Planeta Br 79
Godina XV
Mart - Maj 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dr Ana Paunović

Ptice – Ispod frakova

Ptice, a ne lete!

Većina ljudi povezuju pingvine sa Antarktikom (Južnim polom), mada su mnogo šire rasprostranjeni u Južnoj Americi, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu. Vrsta koja se može naći najsevernije je galapagoski pingvin, koji živi u blizini ekvatora? Postoji između 16 i 20 vrsta pingvina. Naučnici ne mogu da se slože oko tačnog broja, mada se najčešće pominje 17 vrsta. Većina pingvina nema dugačak kljun. Ove životinje nemaju zube, ali imaju izraštaje na jeziku i grlu nalik zubićima čiji je vrh usmeren ka nazad, što im pomaže u gutanju klizavog i ljigavog plena. Kao ni većina ptica, ni pingvini nemaju ušnu školjku, a sluh im je odličan! Noge im se nalaze sasvim pozadi pa mogu jedino da stoje uspravno oslanjajući se na rep. 

 

20 minuta bez vazduha

Pingvini spadaju u grupu ptica koje ne mogu leteti. Izgubili su tu sposobnost pre više miliona godina. Ali, njihova moćna peraja nalik na krila i zbijeno, hidrodinamično telo čini ih vrhunskim plivačima. Pingvini su među svim pticama najbrži plivači a mogi veoma duboko da rone. Ove životinje iskaču iz vode u jurnjavi za plenom iz jednog praktičnog razloga: time se njihovo perje puni vazdušnim mehurićima, što smanjuje trenje između tela i vode i olakšava plivanja. Pošto rone, perje im pokriva i zatvara ušni otvor. Kod carskih pingvina, koji mogu da zarone dublje od 500 m, rub spoljašnjeg uha je uvećan i zatvara uho kako bi ptica mogla da izdrži pojačan pritisak na dubinama. Carski pingvini mogu da rone duže od 20 minuta bez uzimanja vazduha.

 

TEMA


 Još malo pa kao čovek

Pošto neke vrste žive u surovom prirodnom okruženju, za toplotnu izolaciju imaju, prvo, do 3 cm debeli sloj masnoće, iznad koje su složena tri reda vodonepropusnog, gusto prepletenog i po celom telu ravnomerno raspoređenog perja. Perje je svetlo na stomaku, a tamno plavo-sivo (koje se preliva u crno) na leđima. To im omogućava odličnu kamuflažu u moru. Mlade životinje su uglavnom pokrivene jednobojnim paperjem, sivim ili smeđim, a samo neke vrste imaju bele bokove i trbuh. Carskih pingvin, najveći od svih pingvina, može da naraste preko 1 m i da teži do 40 kg. Drugo mesto zauzima kraljevski pingvin. Patuljasti pingvin je najmanji među pingvinim - može da naraste do 30 cm, a teži do 1,5 kg. Žutooki pingvin je najređa vrsta pingvina; procenjuje se da ih je ostalo manje od 5.000. Ima ih samo duž jugoistočne obale Novog Zelanda i okolnih ostrva.

 

Desalinizacija u telu

Pingvini se sporazumevaju zvukovima koji podsećaju na zvuk trube. Neki puštaju glasove poput magarećeg njakanja, pa se jedna vrsta zbog toga zove „magareći” pingvin. Međutim, pod vodom, pingvini ne puštaju glasove i mogu da komuniciraju govorom tela. Pingvini su mesožderi koji plen love u moru. U zavisnosti od vrste, hrane se različitim morskim životinjama: ribama, lignjama, škampima, rakovima. Pingvini bolje vide pod vodom nego u vazduhu, što im olakševa uočavanje plena. Ove životinje imaju čudesnu sposobnost da pretvaraju slanu vodu u pijaću. Ako su u vodi, utoljavaju žeđ vodom iz uhvaćenog plena ili pijući male količine slane morske vode; pomoću žlezde tik iznad očiju uklanjaju višak soli iz krvi, a so potom izbacuju kroz nozdrve. Pingvini su društvene ptice; njihove kolonije tokom sezone razmnožavanja broje na desetine hiljada ptica.

Generacije pingvina mogu da koriste ista gnezda hiljadama godina, a gnezde se u velikim jatima. Pingvini kradu jedan od drugog materijal za pravljenje gnezda, ponekad i jaja. Ako to primeti, pingvin će pojuriti za „kradljivcom”. Ali, dok bude pokušavao da stigne prestupnika, ostali će mu pokrasti kamenčiće od kojih je napravio svoje gnezdo, tako da mora dobro da proceni šta će pre. U zavisnosti od vrste, pingvini može da živi 15-20 godina. Od toga čak tri četvrtine vremena provede u moru.

TEMA



 

 

 

Dr Ana Paunović

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA