MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 79
Planeta Br 79
Godina XIV
Jul. 2017- Avgust. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GLAVNI NASLOV

 

Dragan Lazarević

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Misije kosmičkih sondi / Poruke iz zabiti vasione

Glavni



Odgovor na pitanje: koliki je ukupan broj kosmičkih sondi koje u ovom trenutku vrše svoju funkciju, nije jednostavan i zavisi od nekoliko postavki. Prvo treba razjasniti koje kosmičke aparate smatramo za sonde. Po načinu kretanja, to bi bili aparati izbačeni iz prostora u kojem prevladava Zemljino gravitaciono polje i koji postaju sateliti drugih tela ili, ako je to moguće, ulaze u atmosferu ili se spuštaju na njihovu površinu a neki su i na putanjama napuštanja Sunčevog sistema.

Astronomske satelite postavljene u Lagranžovim tačkama Zemlja-Sunce L1 i L2 uslovno ne smatramo za kosmičke sonde, njihove putanje su i heliocentrične i geocentrične pa se mogu tretirati dvojako. Šta znači da je sonda funkcionalna? Neke od njih su odavno završile svoje misije ali još uvek povremeno održavaju vezu sa zemaljskom kontrolom, bez slanja podataka ili primanja komandi; neke druge su pri kraju planiranih aktivnosti i produženje će se obaviti ako je i koliko god moguće, a ima i sondi na samom po- četku istraživačkog puta.

 

Putnici po bespuću svemira

Status nekih sondi je nejasan, radio-kontakt sa njima se izgubi pa se posle nekog vremena ponovo uspostavi, ali ostaje nesiguran; sa nekima sondama kontakt je prekinut iako nisu sasvim otkazale. Ukupan broj aktivnih sondi se ne može precizno navesti ali bi moglo da se proceni oko kog broja se on kreće. Najveći broj sondi je lansirala NASA pa navođenje operativnih sondi počinjemo od njenih aparata. Saturnov orbiter, sonda „Cassini“ je najsloženija i najuspešnija kosmička sonda i rekorder u vremenu provedenom u aktivnom i uspešnom istraživanju tela Sunčevog sistema, konkretno Saturnovih satelita, prstena i same planete.

Posle gotovo akrobatskih promena putanje oko Saturna, sonda je usmerena da prolazi između prstena i gornjih slojeva atmosfere, postepeno se približavajući ulasku u atmosferu planiranom za 15. septembar 2017. To će biti kraj ove sonde; uleteće u atmosferu brzinom od preko 30 km/sec i ispariti - ali će podaci koje u tim poslednjim sekundama misije bude poslala dopuniti saznanja o Saturnovoj atmosferi, magnetnom i gravitacionom polju. Sonda „Dawn“ je istražila asteroid Vestu, kružeći oko nje da bi svojim solarno-jonskim pogonom napustila njeno gravitaciono polje i, posle dužeg putovanja, ušla u orbitu oko male planete

Glavni


Ceres i detaljno je snimila i istražila. Po konačnoj odluci ostaće Ceresov stalni satelit. Sonda „New Horizons“ je, posle uspešnog snimanja i istraživanja planete Pluton, jula 2015, kao i njegovog najvećeg satelita Harona i većeg broja manjih satelita, usmerena ka sledećem cilju, manjem objektu Kajperovog pojasa 486958MU69, pored kojeg treba da prođe 1. januara 2019.Jupiterov veštački satelit, sonda „Juno“ je u punom zamahu svoje misije i, krećući se po vrlo ekscentričnoj eliptičnoj putanji, prilazi Jupiteru svaka 53 dana na samo 4200 km, snima uzburkani svet njegovih oblaka i vrši najrazličitija istraživanja same planete. Ova sonda je, svojim velikim solarnim panelima, demonstrirala i mogućnost korišćenja energije udaljenog Sunca, koje je tu slabije 27 puta nego u blizini Zemlje.

Oko Marsa kruži šest obitera. Tri su delo NASA-e: „Mars Odyssey“, „MRO“ i „Meven“. Evropski su: „Mars Express“ i „TGO“ a indijski je „Manglayaan“. Osim što istražuju Mars sa orbite, NASA sonde služe i kao releji za vezu sa roverima na površini. Stari rover „Oportunity“ je, zahvaljujućim dodatnim finasijama, dobio novo produženje misije u oblasti Meridiani Planum a veoma složen „MSL Curiosity“ obavlja istraživanje 5,5 km visoke planine Šarp, u krateru Gale, sa ciljem da se polako popenje na nju. Do sada obavljena snimanja podnožja planine i uočene sedimentne slojevite formacije ukazuju na ispravnost pretpostavke da je, u tom krateru, bilo jezero a da je planina Šarp stvorena taloženjem vodenih naslaga.

Otkud organska jedinjenja?

Ka asteroidu 101955 Bennu, NASA je uputila 2016. sondu „Osiris Rex“. U njegovu blizinu će stići avgusta 2018. sa zadatkom da ga detaljno snimi i kartografiše sa rastojanja od 5 km, utvrdi njegov hemijski sastav i fizičke karakteristike tla. Na osnovu tih podataka, sa izabranog mesta, mehaničkom rukom će uzeti uzorke njegovog tla i to bez sletanja, lebdeći u uslovima vrlo slabe gravitacije iznad njegove površine. Uzorke će smestiti u kapsulu i 2021. krenuti ka Zemlji da bi 2023. kapsula ušla u njenu atmosferu i, posle obavljenog aerodinamičkog kočenja, otvaranjem padobrana, meko se spustila na odgovarajući poligon u državi Juta.

Ovaj asteroid veličine oko 500m spada u grupu ugljeničnih asterioda. Veruje se da je građen i od organskih jedinjenja pa bi mogao da pruži odgovore odakle su došla osnovna organska jedinjenja na Zemlju od kojih je nastao život. U sličnoj je misiji i japanska sonda „Hayabusa 2“, lansirana 2014. ka asteroidu (162173)Ryugu, do kojeg će stići jula 2018. Svojim solarno-jonskim pogonom ući će u orbitu oko njega i, tokom godinu i po dana, vr- šiti snimanja, merenja i proučavanja. Izbaciće na njegovu površinu mali francusko-nemački lender „Mascot“ koji će takođe vršiti snimanja, IC spektroskopiju, magnetna i radio-merijska merenja. Posebnim, od orbitera odvojenim, eksplozivnim ure- đajem, ispaliće se na asteroid bakarni projektil mase 2,5 kg, koji bi trebalo da probije površinske slojeve i izbaci materijal iz unutrašnjosti.

Glavni


Orbiter bi se kasnije približio nastalom krateru, pokupio lebdeće uzorke tla u kapsulu za povratak u Zemljinu atmosferu i 2019. napustio blizinu asteroida da bi 2020. kapsulu sa uzorcima izbacio u Zemljinu atmosferu, koja bi se, posle aerokočenja padobranom, spustila u australijsku pustinju. Japanska agencija JAXA vodi i misiju Venerinog orbitera, sonde „Akatsuki“, nazvanu i Venerin klimatski orbiter, koja trenutno proučava atmosferu Venere.

Proučavanje prvog „komšije“

I pored višedecenijskih istraživanja, još uvek nisu otkrivene i objašnjene mnoge tajne našeg najbližeg kosmičkog suseda Meseca. Zato i on predstavlja objekat proučavanja sondi orbitera. Oko njega trenutno kru- že sonde NASA-e, veliki orbiter „LRO“ (osim snimanja Meseca, obavio je i snimanja svih objekata spuštenih na njegovu površinu, od sletnih modula „Apola“ do poslednjeg kineskog lendera „Chang’e 3“). Takođe, i sondi „Artemis P1“ i „Artemis P2“ koje su prvo bile Zemljini sateliti za proučavanje njene magnetosfere i solarnog vetra pod imenom Themis B i C - da bi 2011. bile preba- čene u Mesečevu orbitu, gde vrše proučavanje dejstva solarnog vetra na Mesečevu površinu.

Kineska sonda „Chang’e 5-T1“ je, posle obletanja Meseca i vraćanja male kapsule u Zemljinu atmosferu, svojim kosmičkim odsekom DFH 3, preko Lagranževe tačke L2, dospela u Mesečevu orbitu, gde obavlja probne manevre koji će se koristiti u budućoj misiji dopremanja uzoraka Mesečevog tla na Zemlju. Njena misijaje da demonstrira tehnologije koje će biti primenjene za istraživanje Meseca. Lender „Chang’e 3“ je obavio uspešno spuštanje na Mesečevu površinu, prvi posle duge pauze, od misije sovjetske sonde „Luna 24“ koja je 1976. dopremila uzorke Mesečevog tla na Zemlju. Još uvek je funkcionalan i svojim radio-izotopskim izvorom energije mogao bi da održava vezu sa zemaljskom kontrolom još nekoliko decenija.

 

Van granica helio-sistema

Na heliocentričnim putanjama kreću se i neke sonde koje su završile planirane misije, ali još uvek se odr- žava kontakt. „Chang’e 2“ je, posle istraživanja Meseca sa njegove orbite preko Mesečeve Lagranževe tačke L.2, usmerena ka asteroidu 4179 Toutatis da bi, posle prolaska pored njega, ostala u heliocentričnoj putanji. Još uvek funkcioniše iako nije pronađen novi cilj istraživanja. Sonde - sunčeve opservatorije NASA-e „Stereo A i B“, koje se kreću oko Sunca po putanjama približnim Zemljinoj putanji, još uvek su u vezi sa kontrolom. Komunikacija sa „Stereo B“ je bila prekinuta pa je ponovo uspostavljena.

Pre četiri decenije, lansirane su sonde „Voyager 1 i 2“. One su obavile misiju istraživanja spoljnih planeta Sunčevog sistema i postale rekorderi udaljenosti od Sunca: „Voyager 1“ je udaljen oko 20,8 milijardi km, prešao je granicu heliopauze (oblast gde galaktičke čestice potiskuju solarni vetar) i smatra se, po nekim kriterijumima, da je napustio Sunčev sistem iako je još uvek u gravitacionom polju Sunca. Komunikacija sa ovim sondama koje se udaljavaju, iako se za sada uspešno obavlja, sve je slabija i može da se izgubi u svakom trenutku. Broj sondi koje su u ovom trenutku aktivne (u vrlo širokom opsegu pojma aktivnosti) kreće se oko 25-26. Taj broj svakog trena može biti smanjen otkazom neke od njih ili namernim prekidom misije, obustavljanjem održavanja veze na osnovu odluke stručnog tima da je ostvaren planirani cilj neke sonde a njenimanevarski i energetski potencijali gotovo iscrpljeni.

 

 

 

Dragan Lazarević

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA