MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dr Gordana Jovanović

Dužina života / Paleontologija

Kalendar u „ušima” riba

Zašto i kako živa bića stare i zašto neke vrste dožive duboku starost dok druge žive nekoliko dana ili meseci? Kakva je veza između rasta i trajanja životnog veka, koji ekološki uslovi mogu da daju prednost nekim organizmima da „ rastu brzo i umiru mladi“ to fascinira istraživače svih vremena. Međutim, ovi odnosi u prirodi nisu nimalo jednostavni naročito kad su u pitanju fosilni organizmi, dok za savremene vrste postoje dobri dokazi da životinje obično ne rastu njihovom maksimalnom brzinom, čak i kada su uslovi života veoma povoljni. Odgovori se poku šavaju pronaći u proučavanju nekih delova njihovih tela kao što su promene na ljušturama beskičmenjaka, kostima, zubima i drugim delovima kičmenjaka. Ženke nekih sisara sa većim mozgom u odnosu na veličinu tela imaju tendenciju da žive duže.
Ako se osvrnemo na živi svet iz kambrijuma, perioda poznatog kao kambrijumska eksplozija života, kada su se pojavili predstavnici mnogih današnjih grupa beskičmenjaka, možemo primetiti da se od tada veli čina tela nekih organizama povećala nekoliko puta, a kod morskih školjki čak do 100 puta! Koji su to parametri koji određuju veličinu tela a naročito dužinu života, pitanja su koja zaokupljaju mnoge naučnike? Među nekim današnjim i fosilnim predstavnicima zabeleženi su primeri izuzetno velikih i dugovečnih vrsta. Za meduzu Turritopsis dohrnii (donedavno poznata kao Turritopsis nutricula) i slatkovodnu hidru (Hidra vulgaris) se može reći da su na neki način uspele da „prevare“ smrt.
Mala slatkovodna hidra ima sposobnost stalnog obnavljanja ćelija u tkivima uz kontinualno proizvodnju i raseljavanje epitelnih i intersticijalnih ćelija, što im omogućava potencijalnu besmrtnost. Meduze mogu ostariti kao i svaka druga živa bića, ali imaju jedinstvenu sposobnost beskrajne regeneracije. Meduza je jedino živo biće koje se, nakon što dostigne seksualnu zrelost, ponovo vraća u seksualnu nezrelost (oblik polipa). Drugim rečima, one se podmlade kad ostare, umesto da umru, a zatim počinju život ispočetka. Teoretski, ovaj proces može da se ponovi beskonačno mnogo puta zbog čega se ova meduza naziva besmrtnom izuzev ako ne postane plen predatora.

TEMA



Mogu li paleontolozi odrediti prosečni životni vek izumrlih fosilnih vrsta ?

Starost jednog fosila u trenutku njegove smrti se retko može odrediti. Kod dobro očuvanih primraka, tj. kod onih kod kojih su očuvane linije rasta, ponekad se može odrediti apsolutna starost mada to obično nije moguće. Za većinu izumrlih vrsta nema dovoljno podataka da bi se odredio njihov prosečan životni vek ili starost. Mnoge su zatrpane u sedimentima tokom razvoja, često kao mlade. Čak i kada postoji veliki broj fosila, donošenje zaključaka o prosečnom životnom veku zahteva pretpostavku da je uzorak reprezentativan za vrste u celini. Ali fosilizacija je retka pojava koja se javlja pod neobičnim okolnostima, tako da starost pojedinca ne može predstavljati populaciju u celini. Ipak, pitanja individualne starosti u fosilnim nalazima se sve češće razmatraju u savremenim paleontološkim radovima.
Izgled organizama i njihova životna istorija su posledica uticaja životne sredine i genetskog porekla na koje prirodna selekcija može delovati. Efekat sredine na razvoj organizama i njihov uspeh ili neuspeh u evolutivnom smislu, tj. njihov relativni doprinos budućim generacijama, njihov reproduktivni uspeh, veze između stope rasta i trajanja života kao i svi drugi mehanizmi koji utiču na varijacije u veličini tela još uvek su nejasni. Kad su u pitanju izumrli organizmi, ponekad je teško rekonstrusati celokupnu veličinu tela, pošto se najčešće sačuvaju samo čvrsti delovi.
Za Megateuthis gigantea najveću poznatu vrstu belemnita (izmrla grupa glavonožaca) koja je pronađena u Evropi i Aziji, čija dužina može iznositi i do 46 cm, procenjuje se da dužina celokupnog tela sa mekim delovima iznosi oko 3 m. Spektralna analiza rostruma (unutrašnjeg čvrstog skeleta) ovog belemnita je pokazala da je njihova ontogenetska starost iznosila jednu do dve godine Savremeni glavonožac Nautilus pompilius je najveća vrsta iz roda. Jedan oblik iz zapadne Australije može dostići 26.8 cm u prečniku. Međutim, većina drugih vrsta ovog roda nikada ne prelazi 20 cm. Nautilus macromphalus je najmanja vrsta, oko 16 cm.Životni vek Nautilusa je oko 20 godina, što je izuzetno dugo za glavonožaca.
Rezultati proučavanja puževa Melanopsis iz Panonskog jezera metodom aktivnih izotopa kiseonika su pokazali da veći pojedinci imaju znatno veću dugovečnost. Školjka Lymnocardium soproniense je evoluirala iz vrste Lymnocardium schedelianum, pre oko 10.2–10.3 miliona godina postizanjem većih dimenzija tela i dužim životom (više od 10 godina)


TEMA




Školjke: životna strategija

Kod školjki su zapažene ekstremne varijacije u dugovečnosti između vrsta. Zbog toga predstavnici ove klase spadaju u najinteresantnije životinje kad je u pitanju proučavanje dugovečnosti nekih vrsta, naročito onih koje se koriste za ljudsku ishranu. Žive na različitim dubinama, kako u plitkovodnim tako i u dubokovodnim sredinama većim od 3000 m. Mogu biti veličine manje od 1mm (Benthocardiella striatula), ali i duže od jednog metra (Tridacna gigas). Vode različite načine života, neke su trajno pričvršćene za čvrstu podlogu, neke se ukopavaju u meku podlogu, buše stene ili skelete drugih organizama,postoje i one koje slobodno plivaju. Raznovrsnost ovih organizama se ogleda i u dužini životnog veka, školjke iz roda Donax na primer živi oko jednu godinu, dok je za vrstu Arctica islandica utvrđeno da može živeti duže od 500 god.
Dužina života komercijalno intresantne školjke Lithophaga lithophaga iz severnog Jadrana i Egejskog mora je procenjena na više od 50 godina. Litophaga koja buši stene da bi se u njima nastanjivala može dostići dužinu do 9 cm. Zbog svoje dugoveč nosti, L. lithophaga je posebno zanimljiva sa aspekta ekologije i sklerohronoloških proučavanja. Jedno od ključnih pitanja u proučavanjima ove vrste je uspostavljanje periodičnosti formiranja linijarasta.
Praktično,metodom stabilnih izotopa kiseonika i ugljenika vrši se procena starosti na osnovu linija rasta koje se jasno zapažaju na površini ljušture. Lithophaga lithophaga ima najnižu stopu rasta od svih ispitivanih vrsta familije Mytilidae. Spor rast je verovatno u vezi sa dugovečnošću ove vrste koja može da žive duže od 50 godina, pojedinci od 1552 mm dužine žive 625, poneki do 36 godina. Različiti abiotički i biotički faktori kao što su sastav podloge, hidrodinamički uslovi, fizičke osobine staništa, ishrana i konkurencija unutar vrsta za hranu i proctor mogu i te kako uticati na stopu rasta ovih školjki.
Neke školjke imaju izuzetno dug životni vek. Vrsta kao Arktika islandica i slatkovodni biserna školjka Margaritifera margaritifera žive stotinama godina.
Pronađena je Arctica islandicastara 507 godina. Podatak o starosti ovih životinja koje žive u područjima sa jakim sezonskim fluktuacijama je dobijen na osnovu linija rasta na njihovim ljušturama. Linije rasta se formiraju tokom pauze rasta u zimskom periodu, a odlikuju se različitom mikrostrukturom i gustinom kreč njačkog materijala. Razlike u linijama odnose se na sezonske promene uslova životne sredine kao što sutemperatura vode, salinitet, kiseonik, uslovi ishrane.
Arctica islandica nije samo današnja školjka sa najdužim životnim vekom već ona spada i u najsporije rastuće školjke na svetu. Jedna studija je pokazala da su kod životinja starosti 4192 godina, antioksidantni enzimi koji uključuju rast i fazu polne zrelosti brzo opali u prvih 25 godina, ali nakon toga su ostali stabilni više od 150 godina.


TEMA



Tragovi po dnu Panonskog jezera

Za proučavanje današnjih riba koriste se strukture koje postepeno rastu kao što su pršljenovi, krljušt i otolitii (slušne koščice). Otoliti su čvrste kalcifikovane ko ščice koje ribama pomažu da bolje raspoznaju odakle dolazi zvuk. Uglavnom se sastoje od aragonita i male količine organskog matriksa. Oni na neki način „snimaju“ brojne informacije o životu riba i sredini u kojoj žive. Ove podatke naučnici danas koriste u upravljanju resursima ribljih populacija i vodenih ekosistema.
Najveća primena fosilnih otolita je u proučavanju starosti riba. Na tankim poliranim presecima otolita, današnjih i fosilnih, zapažaju se zone rasta. Riblji otoliti iz familije Sciaenidae su česti fosili u tercijarnim sedimentima, a na njihovim presecima, nezavisno od pravca sečenja, metodom Ramanove spektroskopske analize ili elektronskom mikroskopijom, jasno se zapažaju koncentrične trake ili prstenovi kao i kod savremenih predstavnika ove familije (kao na pr. kod Umbrina cirrosa koja je mogući današnji rođak vrstama iz roda Umbrina iz Panonskog jezera Srbije i drugih zemalja). Ove zone predstavljaju zone rasta i formiraju se jednom godišnje (tokom leta zone su obojene, a od septembra su tamne). Njihov ritmički rast i unutrašnja struktura mogu pružiti važne podatke o starosti, rastu, zrelosti i istoriji života riba i omogućiti njihovo direktno poređenje sa živim rođacima

 

 

 

Dr Gordana Jovanović

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA