MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

OSVAJANJE SVEMIRA

 

D. Lazarević

Kosmički turisti

Prethodnica povratka na Mesec

Ilon Mask, direktor i glavni akcionar kompanije „Space X“, ponovo je uzbudio deo svetske javnosti najavom novih kosmičkih poduhvata. Posle jesenje promocije njegove vizije naseljavanja Marsa, projektovane za 2026. (koja nije ozbiljno shvaćena u organizacijama sa mnogo dužim kosmičkim iskustvom, napr. NASA-e), on je 27. februara ove godine objavio da planira slanje kosmičkih turista na putovanje ka Mesecu.

U toku su pripreme dvojice bogatih građana, privrženih kosmičkim putovanjima koji su već uplatili kompaniji „Space X“ značajan deo novca da obave tzv. cirkumlunarni let oko nama najbližeg nebeskog tela, pri čemu bi samo proleteli pored njega - bez ulaska u orbitu.
Let bi bio izveden krajem decembra 2018. kapsulom „crew dragon“ koja bi bila lansirana raketom nosačem „falcon heavy“. Kosmička letelica sa posadom bi trebalo da postigne rekord u udaljenosti od Zemlje, 480.000-640.000 km, što je više od najvećeg rastojanja Zemlja-Mesec i najveće postignute daljine od Zemlje koju je postigao „apolo 13“ koja je iznosila 401.000 km. Imena astronauta turista do sada nisu saopštena.
Počele su da se pojavljuju skeptične procene po pitanju ostvarenja ovakvog poduhvata, pre svega oko najavljenog datuma, čak i kod poštovalaca svih dosadašnjih uspeha kompanije za koju je Mask najzaslužniji.
Kapsula „dragon“, iako je više puta nosila koristan teret na orbitalnu stanicu, do sada nije bila korišćena za prevoz astronauta. Da bi joj NASA, koja finansira projekat, izdala sertifikat da može da počne redovna upotreba, treba da se obave dva probna leta u Zemljnoj orbiti. Prvi let,bez posade, treba da se izvrši novembra ove godine a drugi, sa astronautima, maja 2018. Tako bi, od septembra naredne godine, „crew dragon“ vršio redovnu smenu astronauta na ISS. NASA ne deli optimizam u pogledu postizanja ovih rokova pa je zakupila ruski „sojuz“ za prevoz svojih astronauta na ISS tokom 2019.

Osvajanje



Pola miliona km od Zemlje

Raketa „falcon heavy“ bi trebalo da uskoro postane najveća svetska raketa nosač u upotrebi, sa poletnom masom od 1463 t i nosivosti u niskoj Zemljinoj orbiti od 53 t, a ka Mesecu bi mogla da pošalje kosmički brod mase 14 t. Ona ima istu centralnu konfiguraciju kao „falcon 9“ ali su joj dodata dva bočna bustera, identična njenom prvom stepenu. Problem je što se lansiranje ove raketa odlaže od 2014. Prvo bi trebalo da bude obavljeno ove godine. Kao treći stepen ove rakete, koji treba da sa Zemljine orbite ubrza kapsulu „dragon“ do brzine 11,2 km/sec, poslužio bi drugi stepen „falkona 9“.
Masa prazne kapsule „dragon“ iznosi 4,2 t, njen prečnik je 3,3,m; u njenu unutrašnjost, zapremine 10 m3, može da stane 3,3 t tereta tako da 6,5 t preostaje za servisni modul sa pogonskim sistemom i gorivom za manevrisanje, solarne panele itd. Astronauti bi imali znatno više prostora i osećali bi se komfornije nego u nekadašnjem komandnom modulu „apolo“ koji je imao zapreminu 5,9 m3.
Putanja cirkumlunarnog leta podrazumeva da se približavanje Mesecu obavlja sa njegove istočne strane, gledano sa Zemlje, pri čemu bi Mesečeva gravitacija zahvatila kosmički brod, zavrnula njegovu putanju i on bi proleteo iznad njegove suprotne strane, one koju ne vidimo sa Zemlje... da bi se vratio na putanju ka Zemlji gotovo tangencijalnim ulaskom u njenu atmosferu. Ovakav let može da se ostvari sa minimalnim utroškom goriva za neophodne korekcije putanje a ostvarile su ga letelice tipa „zond“ i „apolo 13“, Kako je najavljeno, „dragon“ treba da postigne udaljenost veću od Mesečeve, što bi moglo da znači i neku drugu putanju, možda i proletanje pored Mesečeve zapadne strane. Kapsula koja se vraća sa Meseca ulazi u Zemljinu atmosferu brzinom od 11,1 km/sec i trebala bi da ima bar dvostruko pojačan termički štit u odnosu na „dragon“ koji se koristi za letove u Zemljinu orbitu, odakle se vraća brzinom od 7,7 km/sec, što je modifikacija koja tek treba da se obavi.
Mnoga pitanja su ostala nerazjašnjena ali Ilon Mask za sada ne prihvata da odgovara na njih. NASA je najavila prvi let kosmičkog broda „orion“ oko Meseca, 2019. letelicom sa posadom - umesto bez nje, kako je prvobitno planirano. Možda Mask želi da ih preduhitri? Ali, da li će mu biti dozvoljeno lansiranje ako čak i savlada sve tehničke probleme u vrlo kratkom roku? O tome ipak odlučuju NASA (bez koje on ne može da obavi takvu misiju) i američki politički vrh.



Rusija i Mesečevi turisti

Prve cirkumlunarne letove obavile su bespilotne sovjetske letelice tipa „zond“ 5,6,7 i 8. To su, u stvari, bili kosmički brodovi tipa „sojuz“ ali bez loptastog orbitalnog odseka. „Zond 5“ je, septembra 1968. obleteo Mesec i njegova kapsula se, brzinom od 11,1 km/sec, vratila u Zemljinu atmosferu i padobranima spustila na površinu Indijskog okeana zajedno sa svojim malim putnicima, centralnoazijskim kornjačama. Time je SSSR pre SAD demonstrirao da može da vrati kosmonaute sa Meseca i, da nije došlo do problema sa „zondom 6“ koji je nekontrolisano ušao u Zemljinu atmosferu pri čemu je kapsula ispustila vazduh, bio bi obavljen isti let sa ljudskom posadom. Potom je let uspešno obavio „apolo 8“ koji je ušao u orbitu oko Meseca, napravio 10 krugova i vratio se u Zemljinu atmosferu. Od tada više nije bilo potrebe za takvom misijom.
Na osnovu tog iskustva i proverenih i sigurnih „sojuza“, dodatno usavršenih najnovijim tehnologijama, ruska kompanija „Energija“ nudi kosmičkim turistima cirkumlunarni let po ceni oko150 miliona dolara po jednom mestu u kosmičkoj kapsuli. Misija bi počela lansiranjem „sojuza“ u Zemljinu orbitu sa tročlanom posadom, iskusnim kosmonautom-pilotom i dvojicom turista.
Raketom nosačem tipa „proton“ u istu tu orbitu podigao bi se njegov četvrti stepen, raketni blok „DM“ sa cilindričnim modulom za smeštaj putnika i sistemom za spajanje sa „sojuzom“. Posle obavljenog spajanja, upalio bi se raketni motor bloka „DM“ i ceo kompleks bi se uputio drugom kosmičkom brzinom ka Mesecu. Pri tome bi posada bila okrenuta unatrag, ka Zemlji.
Posle proletanja pored Meseca i povratka putanjom oblika izdužene osmice, kapsula bi se odvojila od celog kompleksa i ušla u atmosferu. Iako se radi na kontrolisanom ulasku, posada bi morala da bude spremna i na tzv.balistički ulazak sa opterećenjem od preko 11 ge. Smatra se da bi prvi letovi mogli da se obave 2021-22.


Trka do Meseca

Za učesnike ovih letova, spremnih da daju oko 150 miliona dolara za misiju koja bi trajala 6-7 dana, sigurno da je u pitanju ostvarenje životnog sna. Možda je reč o osobama koje su u ranoj mladosti bile fascinirane letovima „apola“ i maštale da budu astronauti. Oni će videti Mesečevu površinu sa udaljenosti od možda samo 100 km, slikaće se pored prozora kapsule kroz koji ći se videti bezbrojni Mesečevi krateri i možda će postići rekord u udaljenosti od Zemlje? Održaće se i direktan televizijski prenos u kojem bi oni mogli da odgovaraju na pitanja gledalaca ili bi nešto reklamirali, promovisali i sl.
Ovakvi letovi ne bi doneli nešto novo nauci ali bi otklonili jednu barijeru u ljudskoj svesti, oni istu koju je otklonio „apolo 8“ prvim letom oko Meseca, decembra 1968. To je barijera u svesti prema spoljnom prostoru, odnosno svest da je naš jedini svet i mesto našeg bitisanja samo planeta Zemlja.
Sledeći veliki kosmički projekt NASA-e koji bi okupio i kosmičke agencije drugih država, planiran za posle 2025, jeste orbitalna stanica u visokoj orbiti oko Meseca. Za prevoz posada koristiće se kosmički brod „orion“ sa kapsulom prečnika 5 m i masom 8,9 t.
Grupa savetnika je predložila predsedniku Trampu da se, što je brže moguće, izgradi novi lunarni modul i započnu spuštanja astronauta na Mesečevu površinu. Kina je najavila slanje svojih kosmonauta na Mesec 2025. i već vrši eksperimente sa kapsulom nalik na komandni modul „apola“. Rusija je nagovestila uspostavljenje baze na Mesecu oko 2030. i zainteresovana je za orbitalnu stanicu u niskoj orbiti oko Meseca. Planovi za ostvarenje ovih ciljeva pokazuju da se interes za letove ka Mesecu ponovo uspostavlja i možda će pitanje prestiža i takmičenje velikih sila dovesti astronaute na njegovu površinu brže nego što se očekuje.
Ostvarenje leta oko Meseca bi bio prvi podsticajni korak ka tom cilju bez obzira da li će ga ostvariti astronauti NASA-e u „orionu“, kosmički turisti u „dragonu“ ili kosmonaut i kosmoturisti u „sojuzu“ - bitno je da se on obavi posle više od četiri decenije od propuštene prilike usled prekida programa „Apolo“.


 

 

 

D. Lazarević

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA