MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 75
Planeta Br 75
Godina XIII
Septembar. 2016 - Oktobar. 2016.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

VANZEMALJCI

 

Nastanjive zvezde

Domovi vanzemaljskog života?

Male dimenzije planete Kepler 438b navode na zaključak da bi ona mogla da bude stenovita, dok je njena blizina majci zvezdi smešta u „zonu Zlatokose“, odnosno u prostor koji bi mogao biti nastanjen zato što je temperatura takva kakva je potrebna da bi voda mogla da teče.

Deset puta „brža“ godina

Stenovita površina i tekuća voda su dva najznačajnija faktora za kojima naučnici tragaju dok proučavaju uslove za postojanje života na nekoj planeti. Planeta Kepler 438b, udaljena od nas 470 svetlosnih godina, okrene se u svojoj orbiti oko zvezde svakih 35 dana, zbog čega godina na toj planeti protiče 10 puta brže nego na Zemlji. Male planete su u većem broju slučajeva stenovitije od velikih tako da, na planeti 12% većoj od naše, postoji velika verovatnoća da je njena površina stenovita čak 70%, kažu naučnici.
Stručnjaci Harvard Smitsonijan centra za astrofiziku najavili su ovo otkriće na sastanku Američkog društva za astrofiziku u Sijetlu, zajedno s otkrićem još sedam planeta koje se takođe nalaze u zonama svojih zvezda pogodnim za život! Time je udvostručen broj malih planeta onih koje su manje nego dvostruko ve će od Zemlje za koje se veruje da im je orbita oko majke zvezde u zoni pogodnoj za nastanak života.
Sve su one uočene uz pomoć „Kepler“ teleskopa za osmatranje vasione, kojim raspolaže NASA a koji uočava planete u kretanju ispred lica njihovih zvezda, po što periodično blago zamagle svetlost zvezda koje teleskop hvata.

Vanzemaljci


Lažna i istinita uočavanja

Jedna od nedavno otkrivenih planeta, Kepler 442b, nalazi se u istom sazvežđu, 1100 svetlosnih godina daleko od nas. Ona je za oko trećinu veća od Zemlje,Kako je moguće da na 500 triliona planeta sličnih Zemlji, na idealnom položaju poput Zemljinog, ne postoji život? U poslednjih sto godina, a posebno u proteklih nekoliko decenija, jedna od najvećih preokupacija čovečanstva je pitanje da li postoji život van Zemlje ili smo ipak sami u svemiru.
Matematika je krajnje jednostavna: u univerzumu ima bar 100 milijardi galaksija, a samo u našoj, Mlečnom putu, postoji minimum 100 milijardi planeta; neke usamljeno kruže oko svojih zvezda, a neke zvezde imaju više planeta. Koristeći podatke dobijene sa teleskopa “Kepler”, procenjuje se da unutar Mlečnog puta postoji bar 10 milijardi planeta sličnih Zemlji, a 500 miliona njih nalaze se u nastanjivoj zoni, tj. kao i Zemlja, na idealnom rastojanju od svoje zvezde, uzevši u obzir veličinu oba nebeska tela i zvezdinu energiju.
Ako se naša galaksija uzme kao prosek, to znači da u kosmosu postoji 5×10¹¹ planeta na kojima bi mogao da postoji život. To je 500.000.000.000.000.000.000 nebeskih tela na kojima bi mogli da žive vanzemaljci! I koji se kao i mi na Zemlji pitaju: ima li života u svemiru van njihove planete? Možda neko na nekom od tih svetova upravo u ovom trenutku drži uperen superteleskop ka Zemlji i raspravlja sa drugima o mogućnosti da na toj bledoj plavoj tačkici u svemiru koju vidi kroz optički instrument postoji život.
Ideja da smo jedina usamljena stvorenja u kosmosu u kojem postoji na stotine milijardi galaksija je toliko apsurdna da se retko koji astronom danas usuđuje da tako nešto tvrdi isticao je Artur Klark.
Naravno, koliko god da ima vanzemaljskih vrsta u svemiru, broj onih koje su možda razvile civilizaciju i tehnologiju je znatno manji. Još je manji broj onih koji su došli do računarske tehnologije. A još je manje onih koji su uspeli da razviju kosmičku tehnologiju i da putuju kroz kosmos. Jedan od naučnika koji radi za SETI (Search for Extraterrestrial Inteligence) institut koji traga za vanzemaljcima, Set Šostak, predviđa da ćemo do 2040. pokazati da li oni zaista postoje, jer će do tada biti skenirano dovoljno zvezdanih sistema i biti otkriveni veštački elektromagnetni signali.
Umesto osmatranja nekoliko hiljada sistema, bićemo u mogućnosti da gledamo milion njih za dve i po decenije kaže on.
Drugi, poput Sare Siger, profesora planetarne fizike na MIT, predviđaju da ćemo otkriti život u svemiru u narednih deset godina. Ona je napisala i formulu koja to objašnjava a koja je paralelna sa čuvenom Drejkovom formulom (koja spekuliše koliko bi inteligentnog života moglo da postoji u Mlečnom putu).

Vanzemaljci


Povećana verovatnoća nastanjivosti

Astronomi sa nestrpljenjem iščekuju sledeću generaciju teleskopa, uključujući i naslednike teleskopa „Habl“, „Džejms Veb“ vasionski teleskop i Evropski veliki teleskop koji se gradi u pustinji Atakama, u Čileu. Oni će im pomoći da ispituju atmosferu udaljenih planeta u potrazi za tragovima mogućeg života.
U međuvremenu, naučnici planiraju da tragaju za drugim, posrednim znacima koji bi mogli da ukažu na to da li je neka planeta pogodna za život. Kiping ispituje podatke teleskopa „Kepler“ u potrazi za nečim što bi ukazalo na to da neke od planeta imaju svoj mesec, što bi povećalo verovatnoću njihove nastanjivosti.
Naš mesec čini da je Zemljin ogrtač stabilniji, zbog čega su temperature na našoj planeti daleko manje nestalne nego što bi inače bile. Daleke planete koje dele solarni sistem s nekim gasovitim gigantom poput Jupitera, takođe su zanimljive zato što ogromne dimenzije takve planete deluju kao štit protiv razarajućih udara asteroida i kometa.

 

 

 

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA