MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 110 | ASTRONOMIJA - niz neočekivanih saznanja
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 110
Planeta Br 110
Godina XX
Mart - April 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

D. M.

Astronomija danas / Bolji dani za osmatranje

Pogled iz Srbije

 

Astronomska opservatorija u Beogradu je jedna od najstarijih naučnih institucija u Srbiji (osnovana je 1887. zajedno sa Meteorološkom opservatorijom). Ova naučna institucija sa vrednom tradicijom uspešno se prilagođava novim vremenima i uslovima rada. 

Tema broja

Opservatorija na Vidojevici

Astronomska opservatorija Beograd se nalazi na nadmorskoj visini od 248,6 m, što je i najviša tačka u Beogradu. Za nju je na Zvezdari, između 1929. i 1931, izgrađen kompleks objekata sa upravnom zgradom i paviljonima u kojima je smeštena astronomska oprema. Opservatorija je tada bila prilično daleko od grada, a zemljište koje su ustupile gradske vlasti odgovaralo je astro-klimatskim uslovima. Ipak, svetlosno zagađenje u velegradu, odavno je prepreka za astronomska osmatranja. Teleskopi koji su Astronomsku opservatoriju Beograd svojevremeno učinili jednom od najboljih i najopremljenijih u Evropi, i sami su postali deo naučno-tehničke baštine. To znači da je precizno osmatranje postalo nemoguće.

Tema broja

Opservatorija na Zvezdari

Od Zvezdare do Vidojevice

Iako je bavljenje teorijskim istraživanjima u oblasti nebeske mehanike, planetologije, dinamičke astronomije, astrofizike, kosmologije, zvezdanih i galaktičkih sistema...   izuzetno važno, astronomija bez posmatranja kao da ne postoji. Zvezde se najbolje vide sa visokih planina, pa je tako Astronomska opservatorija Beograd svoju astronomsku stanicu izmestila na Vidojevicu, planinu koja je dvadesetak kilometara udaljena od Prokuplja.

Tema broja

Opservatorija u Novom Sadu

Sa Vidojevice su astronomska posmatranja još moguća, nebo je dovoljno tamno, nema svetlosnog ili drugog zagađenja, i može se na kvalitetniji način raditi osnovni deo posla kojim se bave astronomi, a to je prikupljanje astronomskih podataka.
Astronomska stanica Vidojevica se nalazi na nadmorskoj visini od 1.155 m. U njoj je 2011. najpre postavljen teleskop čije ogledalo ima prečnik 60 cm. Potom je 2016. instaliran teleskop sa ogledalom prečnika 1,4 m, koji je poneo ime nekadašnjeg direktora Astronomske opservatorije Beograd, Milutina Milankovića. Teleskop koji je prvobitno postavljen u privremeni paviljon sa rolo krovom, danas je smešten u novom paviljonu sa automatizovanom kupolom.
Premda je „Milanković“ najveći teleskop u regionu po prečniku primarnog ogledala, nije tako u evropskim razmerama. Umesto toga, reč je o jednom  od najboljih teleskopa u Evropi, kada se uzmu u obzir performanse, preciznost, optički kvalitet, ali i činjenica da je napravljen od najsavremenijih lakih materijala. Robotizovani teleskop sa ogledalom prečnika 1,4 m, koji je dvostruko veći od onog sa kojim su pre toga imali priliku da rade, otvorio je nove mogućnosti za domaće istraživače. Veće ogledalo teleskopa prikuplja i više svetlosti, i opaža slabije vidljive objekte u kosmosu, pa naši astronomi sada i u samoj Srbiji mogu da se uključe u savremene tokove posmatračke astronomije i istražuju najveće tajne kosmosa.
Za to vreme, matična Astronomska opservatorija Beograd privodi kraju radove koji će joj omogućiti da izloži teleskope i uređaje iz tridesetih godina prošlog veka, idući stopama klasičnih opservatorija u velikim evropskim gradovima.

Novosadska astronomska opservatorija

Novosadska astronomska opservatorija na Petrovaradinskoj tvrđavi predstavlja objekat koji omogućava realizaciju posmatračke aktivnosti i obradu dobijenih podataka i fotografija, a nalazi se u zgradi nekadašnje stražare. Objekat Opservatorije se sastoji od prizemlja i mansarde-astronomske posmatračnice. U prizemlju se nalaze manja sala za 25 slušalaca, kancelarija uprave, fotolaboratorija-računski centar, dok je na mansardi smeštena posmatračnica sa pokretnim krovom i astronomskim instrumentima.
Stručne aktivnosti su usredsređene na posmatranje zvezdanih objekata, realizaciju posmatranja i fotografisanja nekih važnijih nebeskih događaja (pomračenja Sunca i Meseca, tranzita planeta, pojave kometa i meteorskih rojeva), odnosno na snimanje i analiziranje Sunčevih spektara. Građanima je omogućeno posmatranje pojava i objekata na nebu, organizuju se kursevi za učenike osnovnih i srednjih škola, predavanja i obuke u vezi sa korišćenjem opreme za astrofotografisanje.

 

 

D. M.

 



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA