MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 109 | RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 109
Planeta Br 109
Godina XX
Januar - Februar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

OKO PLANETE

 

Kosmonautika

Prvi srpski satelit?

 

Srbija bi u bliskoj budućnosti mogla da se pridruži svetskoj svemirskoj zajednici i državama koje rade na razvoju svemirskih tehnologija. Multidisciplinarni istraživački tim stručnjaka  Mašinskog i Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za fiziku i Astronomske opservatorije Beograd, uveliko radi na razvoju projekta MOSAIC, koji će u Zemljinu orbitu poslati prvi srpski kjub-satelit, kojim će moći da se upravlja sa Zemlje.
Osnovni cilj  projekta je uspostavljanje čvrstog temelja za razvoj svemirskih projekata u Srbiji, kroz ovladavanje bazičnim svemirskim tehnologijama i kao podrška za razvoj kurikuluma posvećenih istraživanjima svemira na Univerzitetu u Beogradu. Pored osvajanja tehnologija malih standardizovanih kosmičkih letelica bez sopstvenih pogona (a naročito njihove stabilizacije), MOSAIC će omogućiti i izvođenje prvih naučnih eksperimenata u svemiru, kao i dobijanje prvih fotografija naše zemlje iz svemira.
Lansiranje satelita okvirno je planirano za 2025. godinu. Za proračune orbitalne dinamike letelice, koji su od ključnog značaja za njeno kretanje i što duži ostanak u orbiti, zadužen je Marko Gavrilović, student doktorskih studija i član Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, koji istovremeno pohađa i master studije na Matematičkom fakultetu.

OKO PLANETE

„Moj zadatak je da, na osnovu evolucije orbite satelita, utvrdim kako na njegovo kretanje utiču gravitaciono polje Zemlje, zatim gravitacija Sunca, Meseca i drugih nebeskih tela, kao i ostali efekti, kao što je uticaj Sunčevog zračenja i atmosferski otpor i uzgon. Naime, u veoma razređenom gasu, što je slučaj na visinama većim od 200 km, na kojima se kreću sateliti, aerodinamički efekti su posledica razmene energije između čestica atmosfere i samog satelita. To je tzv. dinamika razređenih gasova koja bitno utiče na njegovo kretanje. Zato je veoma važno da se precizno odrede svi dinamički parametri, a posebno je važno odrediti tzv. koeficijent akomodacije energije (Energy Accommodation Coefficient), kao i koeficijent otpora i uzgona.  Naš cilj je da razvijemo algoritme za kontrolu orijentacije i upravljanje kretanjem satelita kako bismo smanjili te uticaje i omogućili da letelica što duže ostane u orbiti. To do sada niko nije uradio i smatramo da će to dati veliki doprinos razvoju budućih kjub satelita“,  kaže naš mladi sagovornik.
Iskustvo s projekta MOSAIC pretočiće u svoj master rad na Matematičkom fakultetu. Dodaje da će satelit biti lansiran tokom sledećeg maksimuma jedanaestogodišnjeg Sunčevog ciklusa, koji se očekuje sredinom 2025. godine i obavljaće posmatranja u tzv. mekom X-opsegu. „Članovi istraživačkog tima su uvereni da će to značajno doprineti  boljem razumevanju naučnih fenomena koji su povezani s tim zračenjem“, istakao je Marko.

OKO PLANETE

Poziv da učestvuje u projektu MOSAIC dobio je od svog mentora, dr Dušana Marčete sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu. U projektnom timu koji radi na razvoju kjub satelita su i istraživači Mašinskog fakulteta,  prof. dr Đorđe Čantrak sa Katedre za hidraulične mašine i energetske sisteme, vanr. prof. dr Jelena Svorcan i vanr. prof. dr Toni Ivanov sa Katedre za vazduhoplovstvo, zatim dr Nikola Veselinović iz Instituta za fiziku, dr Luka Popović iz Astronomske opservatorije u Beogradu, kao  i dr Dragana Ilić, takođe sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta.
Koncept kjubsata je razrađen. Satelit se sastoji se od tri kocke, dimenzija 30x10x10sm. Biće opremljen kamerama i imaće precizan sistem za određivanje svoje lokacije i orijetnacije u prostoru. Energiju će generisati putem sklopivih solarnih panela. 
Posmatranje Zemlje je jedan od najznačajnijih ciljeva kjub-satelita i svemirskih misija upošte. MOSAIC će poslati prve domaće fotografije naše zemlje iz svemira u visokoj rezoluciji. Korist prvog srpskog satelita bila bi višestruka. Preko njega bi mogao da se nadgleda svaki deo naše zemlje, prate klimatske promene, promene staništa endemskih vrsta, zdravlja i veličine šumskog pokrivača i slično.

 

  

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA