MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 109 | RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 109
Planeta Br 109
Godina XX
Januar - Februar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GEOLOGIJA

 

Z.B.

U kristalima soli

Drevni mirkoorganizmi i danas živi?



Tim australijskih geologa nedavno je potvrdio otkriće ostataka života prokariota i algi u kristalima halita starim 830 miliona godina. Halit je natrijumov hlorid, poznat i kao kamena so, koji bi mogao biti razlog za proučavanje drevnih okolina slane vode. Što je još zagonetnije, organizmi zarobljeni u njemu mogli bi biti još uvek živi?

GEOLOGIJA

Neverojatno otkriće nagoveštava dalju potragu za drevnim životom, ne samo na Zemlji već i na drugim planetama. Prvi na meti je Mars, na čijoj su površini uočene velike naslage soli što je dokaz, mada nesiguran, da su tu postojali veliki rezervoari tekuće vode.
Pronađeni organizmi nisu onakvi kako bi se moglo očekivati. Ranije pronađeni davni mikrofosili utisnuti su u stene, i tu postoje milijardama godina. So, međutim, ne čuva organski materijal na isti način jer, kada se kristali formiraju u okruženju slane vode, male količine tečnosti mogu biti zarobljene unutra. To su ostaci nekadašnjih voda iz kojih je kristalizovao halit. Oni mogu sadržavati podatke o temperaturi i hemijskom sastavu vode, pa čak i atmosferskoj temperaturi u vreme kada je mineral nastao.
Naučnici su pronašli i mikroorganizme koji žive u novijim okruženjima gde se stvara halit. Ove sredine su izrazito slane i u njima uspevaju mikroorganizmi kao što su bakterije, gljivice i alge. Time se došlo do pitanja za geomikrobiologe: koje su to najstarije hemijske sedimentne stene koje sadrže prokariotske i eukariotske mikroorganizme iz okolnog taloga? Upravo o tome raspravljali su naučnici sa Univerziteta Vest Virdžinija (University West Virginia) u studiji koja je objavljena u naučnom časopisu ”Geology”.

GEOLOGIJA

Nepromenjeni organski materijal?

Sredina Australije je nekada bila slano more, a sada je pustinja. Proučena je formacija koja čini stratigrafsku jedinicu iz središnje Australije a potiče iz neoproterozoika. Sadržava mnogo halita, što ukazuje na nekadašnju morsku sredinu. Australijski naučnici koristili su uzorak izvučen iz sredine iste formacije još 1997. godine. Sprovedena su istraživanja nepromenjenog neoproterozoiskog halita korišćenjem neinvazivnih optičkih metoda tako da je halit ostao netaknut, tj. sve što je unutra je “zarobljeno” u vreme kada su se kristali formirali.

GEOLOGIJA

 

Da ništa ne bi bilo poremećeno, naučnici su koristili metode propuštanja svetla i ultraljubičastu petrografiju - ovo prvo pri neznatnom povećanju za utvrđivanje prisustva kristala halita, a zatim pri povećanju do 2000 puta… da bi se proučio unutrašnji sadržaj. Ishod je bio da su unutra  pronađeni tvrdi organski ostaci i tečnosti, a to odgovara prokariotskim i eukariotskim ćelijama. Razvrstavanja nalaza vršena su na osnovu njihove veličine, oblika i ultraljubičaste fluorescencije. Deo posmatranih uzoraka pokazao je boje koje su u skladu s organskim propadanjem, dok su drugi pokazali istu fluorescenciju novijih organizama, što ukazuje na postojanje nepromenjenog organskog materijala! Štaviše, možda su neki organizmi i dalje živi, ​​istakli su naučnici?
Proučavani sadržaj mogao je služiti kao stanište u kojem žive male kolonije. Živi prokarioti izvađeni iz halita, procenjeno je, tu žive duže od 250 miliona godina! Ako je tako, zašto ne bi mogli biti živi i u 830 miliona godina starom halitu? Zakopani halit bio je izložen zanemarljivim količinama zračenja tako da su mikroorganizmi mogli da prežive u toj sredini izloženi metaboličkim promenama, koje uključuju preživljavanje od gladi i život s organskim spojevima ili mrtvim ćelijama koje su bile izvori hrane, ističu naučnici.Naravno, odmah se pomislilo na Mars, gde postoje naslage sličnog sastava. Ovo istraživanje pokazuje da se postojanje takvih organizama može utvrditi bez uništavanja uzoraka. A to dalje znači da bi davne hemijske sedimente, zemaljskog i vanzemaljskog porekla, trebalo smatrati mogućim domaćinima za drevne mikroorganizme, zaključuje se u studiji čiji su delovi objavljeni u “Science Alert”.

 

 

Z.B.

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA