MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

 

Gordana Tomljenović

Male sudanske piramidea

Zaboravljena istorija drevne afričke supersile

 


Pod uticajem susednog Egipta, drevni narod Kušita - jedna od najvećih civilizacija koja je u prošlosti obitavala na obalama Nila - svoje kraljeve i kraljice sahranjivao je u grobnicama pod piramidama

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

Piramide, koje su obeležile arhitekture drevnih civilizacija u različitim delovima
sveta, a posebno one koje su svetski poznate kao grobnice egipatskih faraona, građevine su gigantskih dimenzija. Manje je, međutim, poznato da tim piramidalnim arhitektonskim biserima pripadaju i male nubijske piramide. Po uzoru na egipatske, od 8. veka pne, one su bile građene duž doline Nila, na teritoriji pod istorijskim imenom Nubija, koja je danas geografski podeljena između Egipta i Sudana.
S obzirom na to da se male piramide nalaze na tlu države koja je već decenijama poprište građanskog rata i nasilja, sudanske piramide nisu tako dobro očuvane, i nisu turistički posećene kao egipatske, ali se i to polako menja. Juna 2011. godine, upisane su na Listu svetske baštine i u programu su zaštite UNESCO-a, organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu. Odnedavno, zahvaljujući saradnji između UNESCO-a i Google Arts&Culture, na web adresi https://artsexperiments.withgoogle.com/meroe/, virtuelno može da se poseti najznačajnije kulturno blago današnjeg Sudana, lokalitet Meroe, oko 200 km severoistočno od državne prestonice Kartuma,  na kome je do 2011. godine otkriveno više od dvesta malih (nubijskih ili sudanskih) piramida.
“Arheološka nalazišta na Ostrvu Meroe”, kako se na Listi svetske baštine zvanično zove ovaj arheološki dragulj Afrike, smešteno je u polupustinjskom području između reka Nila i Atbara, na severu Sudana. Zapravo je reč o nekadašnjem velikom i bogatom gradu na Nilu, prestonici Kraljevine Kuš, koji je nazivana i “ostrvo” Meroe, jer su ga reke koje su tekle oko njega činile takvim. Ostacima svojih piramida, hramova, kuća i vodovodnih sistema, ova nalazišta svedoče o susretanju umetnosti, arhitekture, religija i jezika različitih naroda, i predstavljaju “izuzetno svedočanstvo o bogatstvu i moći nekadašnje države Kušita i njenim ekstenzivnim kontaktima sa afričkim, mediteranskim i bliskoistočnim društvima“, ponajpre sa Egiptom, Grčkom i Rimom.

Oskrnavljeni spomenici

Tokom svoje burne istorije, nubijski region bio je dom dve moćne afričke civilizacije. Prva, Kraljevstvo Kerma, nazvano po svojoj prestonici, na istorijskoj sceni je bilo duže od
hiljadu godina (2400-1500. pne) i predstavljalo je ozbiljnu pretnju faraonskom Egiptu. Dug sukob između dve države okončan je povlačenjem Kerma i egipatskom okupacijom regiona koja je trajala do 1050. godine pne. Na tlu Nubije se, potom, u 9. veku pne uzdiže nova afrička supersila, Kraljevina Kuš, poznata i kao Kraljevina Napata i Meroe, prema dvema prestonicama koje je imala, i dva svoja perioda: Napata, koji je trajao do 270. godine pne, i Meroitski, koji je potrajao do pada kraljevstva, 320. godine ne. Kao i Kerm, i dva kušitska kraljevstva bila su ozbiljni takmaci severnom susedu. Štaviše, u 8. veku pne kraljevi iz Napate osvojili su Egipat, vladajući kao faraoni egipatske Dvadeset pete dinastije (poznati i kao „crni faraoni“), teritorijom koja se prostirala od obala Mediterana do središta Afrike. Iako je dominacija Napate u Egiptu okončana asirskim osvajanjem 656. godine pne, egipatski kulturni uticaj ostao je vrlo jak i tokom perioda Meroe, i doveo je procvata izgradnje piramida.
Pre no što je kušitska era okončana dolaskom hrišćanstva na obale Nila, u 6. veku ne, meroitski Kušiti razvili su jednu od najslavnijih civilizacija Afrike, koja je u svom punom sjaju opstalala do sredine 4. veka ne. Osvojili su tehnologiju topljenja gvožđa,
uveli su novo pismo, „meroitski“ jezik, čije pismo još nije dešifrovano, gradili su veoma ukrašene hramove za novouvedenog boga Apedemaka (Boga lava), a svoje kraljeve i i kraljice - koje su takođe samostalno vladale - sahranjivali su u odajama ispod prelepih kamenih piramida.
Pominjanje Meroea u delima nekih evropskih pisaca iz ranog 18. veka izazvalo je interesovanje i radoznalost putnika i avanturista za to mesto. Prve zapise beleže čuveni škotski putopisac Džejms Brus, 1772. godine, švajcarski istraživač Burkhard, 1814, a potom i francuski naučnici F. Kailo i L. Belefond. Nakon što je i Britanac Džordž Hoskins posetio Meroe 1833, za njim dolazi i italijanski avanturista Đuzepe Ferlini, koji će u bezuspešnoj potrazi za drevnim blagom oštetiti mnoge piramide. 

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

Prvi naučni rad o kušitskoj prestonici Meroe delo je Kraljevske pruske ekspedicije (1842–44) predvođene K.R. Lepsijusom, a prva iskopavanja je obavio britanski arheolog Džon Garstang (1910–14), koji otkriva velike površine drevnog grada, uključujući i delove vrlo prostranog groblja. Američki arheolog Džordž Rajzner je potom, do 1923, na lokalitetu Meroe iskopao i tri polja malih piramida. Sveukupno, uključujući i kasnija iskopavanja, otkriveno je oko 220 malih piramida, izgrađenih nad grobnicama kraljeva i kraljica Napate i Meroe.
U dokumentu UNESCO-a iz 2011. navodi se, takođe, da nakon što su lokalitet posećivali evropski putnici iz 19. veka, ni jedna piramida nije ostala netaknuta. Većina je, štaviše, zatečena oštećena i opljačkana, budući da je samo italijanski avanturista Đuzepe Ferlini 1834. godine porušio vrhove više od 40 piramida! Pravougaone pogrebne kapele koje su građene na istočnim stranama piramida takođe su bile u ruševinama, osim nekih koje su rekonstruisane između 1990. i 2010. godine.

Grobnica pod piramidom

Tipičan kušitski piramidalni kraljevski pogrebni spomenik ima oblik po uzoru na egipatske piramide građene južno od drevnog grada Asuana, tokom egipatskog Novog kraljevstva. Fizičke proporcije ovih piramida se, međutim, značajno razlikuju od egipatskih: visina im je od oko 6-30 m, a osnova je mnogo manja nego kod egipatskih, i retko je veća od  8 m u širinu, tako da su ove piramide mnogo uže i strmije, sa nagibom 60-73 stepena. Poređenja radi, egipatske piramide iste visine imaju osnovu koja je pet puta veća, a nagib im je između četrdeset i pedeset stepeni (kod Velike piramide u Gizi je 51° 52’).
Za razliku od egipatskih piramida, nubijske piramide građene su bez grobnica u unutrašnjosti. Spoljni slojevi blokova kamena peščara slagani su oko unutrašnje ispune od šuta i drugog lomljenog materijala, a u jednom zabeleženom slučaju i ostataka šadufa, jednostavne drvene dizalice uz pomoć koje su male piramide građene. Uz istočnu stranu piramida je obično postavljen mali žrtveni hram, često iznutra bogato ukrašen reljefima. Rani istraživači su tu nalazili ponude kao što su lukovi i tobolci sa strelama, drvene kutije i nameštaj, grnčariju, obojeno staklo i metalno posuđe, kao i mnoge druge artefakte koji su svedočili o razvijenoj meroitskoj trgovini s Egiptom, Rimom, Grčkom, Indijom i Kinom.
Reljefi u žrtvenim hramovima najčešće prikazuju ustoličenog vladara kako prima darove, ili mu prilazi sveštenik sa kadionicom. Južni zid prikazuje njegov život u ulozi kralja, a na severnom zidu on se nalazi u zagrljaju boginje Izide, jer se smatralo da ona pomaže mrtvima da uđu u zagrobni život. Kompletna ikonografija je u osnovi egipatska po inspiraciji, ali ima i mnoge originalne karakteristike, što je bio tipičan stav Kušita prema egipatskoj religiji - “pozajmljivali” su samo ono što su smatrali korisnim, a onda su tome dodavali modifikovane ili svoje originalne elemente. 
Kušitski kraljevi i kraljice sahranjivani su u grobnicama uklesanim u stenama ispod piramide, u koje se ulazilo niz dugačka stepeništa. Unutar grobnice su obično bile jedna do dve ukrašene odaje. U prvoj odaji, u predsoblju, nalaze se stubovi ispisani hijeroglifima i živopisnim prikazima bogova, Izide i Ozirisa, budući da su u vreme gradnje ovih piramida Kušiti i Egipćani delili mnoge zajedničke bogove. Druga, pogrebna odaja, imala je slične dekoracije, ali i niše u zidovima, u kojima je verovatno bilo nekih skulptura. U pogrebnim odajama su, prema pretpostavkama arheologa, zemni ostaci kušitskih vladara i vladarki bili polagani na drvene krevete, iako savremena arheološka iskopavanja nikada nisu nalazila njihove ostatke.
Sve piramidalne grobnice u Nubiji bile su davno opljačkane, jedna čak i od radnika koji su gradili susednu grobnicu, što je početkom 1920-tih otkrio arheolog Rajzner. Zidni reljefi sačuvani u grobnim odajama svedoče da su posmrtni ostaci vladara verovatno bili mumificirani, ukrašeni nakitom i ostavljeni da počivaju u drvenim kovčezima. O tome svedoče i pronađeni predmeti koji imaju veze sa mumifikacijom, a reč je o hirurškim instrumentima, kanopama sa staklenim posudama (u koje su odlagani unutrašnji organi), tamjan i dragocena ulja. Prema nekim izvorima, Kušiti su, za razliku od Egipćana, čuvali integritet telesnih ostataka svojih vladara, to jest nisu primenjivali kompletan mumufikacioni proces (sa vađenjem unutrašnjih organa) već su samo umotavali i mumificarili njihova netaknuta tela.
Kušitski vladari i njihove porodice verovatno su sahranjivani sa bogatim grobnim prilozima, ali se i o tome samo zaključuje na osnovu retkih tragova koji su ostali za pljačkašima. Jedan od tragova je i naizgled jedinstvena mala odaja u kojoj je bio smešten lični nakit kraljice Amanišaketo, koja je vladala od 10. godine pne do prve godine ne, a koji je, kako je zabeleženo, dospeo u ruke Ferlinija.

Jezik Meroita

Postojeća saznanja o drevnom gradu Meroe, prestonici Kraljevstva Kuš, zasnovana su na spisima starih Egipćana, Rimljana i Grka, te bi dobrim delom mogla da budu i pristrasna i netačna. Izvori na meroitskom jeziku još nisu dostupni, jer meroitsko pismo nije u potpunosti dešifrovano.
Iako se meroitski jezik, kao glavni jezik Kraljevstva Kuš, verovatno pojavio još u trećem milenijumu pne, specifično pismo dobio je tek u kasnoj, meroitskoj fazi svoje istorije, u 3. i 4. veku pne. Do tada je egipatski bio jedini pisani jezik u Kušu, tokom 25. egipatske dinastije i Kraljevina Napata.

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

Iako su meroitski pisani znakovi, kurziv i hijeroglif, razvijeni po uzoru na egipatsku demotiku, odnosno hijeroglifsko pismo, meroitski sistem pisanja je bio potpuno drugačiji - takozvani alfa-slog, kao u indijskom i etiopskom pismu, sadržao je samo znakove sa fonetskim vrednostima, po 23 u svakom skupu.
Dosad otkriven materijal napisan na meroitskom jeziku uglavnom čine pogrebni natpisi i natpisi na hramskim reljefima, kao i zapisi putnika i hodočasnika, uz još nekoliko obimnih memorijalnih tekstova. Pogrebni tekstovi su najbrojniji, i sa njima su naučnici započeli dešifrovanje meroitskog jezika i pisma još 1910. godine. Brojni novi tekstovi otkriveni su i tokom iskopavanja pred izgradnju Asuanske visoke brane, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.
Da su Meroiti takođe koristili papirus i pergament poznato je iz fragmenata sačuvanih na različitim lokacijama, uglavnom u relativno suvom regionu Donje Nubije. Tekstovi su obično pisani sa desna na levo, a natpisi ponekad vertikalno. 

Nova iskopavanja

Kad je reč o broju otkrivenih nubujskih piramida - u medijima se često ističe da ih je dvostruko, pa i trostruko više nego egipatskih - neki stručnjaci podvlače da se one grade sve do pred kraj 3. veka ne, dugo nakon što su Egipćani napustili gradnju masivnih piramidalnih faraonskih grobnica. Takođe, ukazuje se i na činjenicu da su Kušiti pod piramidama sahranjivali ne samo svoje vladare već kasnije i neke obične građane, budući da su ovu pogrebnu praksu preuzeli i najbogatiji pojedinci.
Prva arheološka istraživanja u 20. veku, koja su svedočila o ranom meroitskom periodu (300. godine pne - 350. godine ne) nesumnjivo su utvrdila su da su nubijske piramide građene isključivo za ljude plemenite, kraljevske krvi; kasnije je, izgleda, i nekolicini bogatih ljudi bilo dozvoljeno da sami sebi podignu piramidalne spomenike, ali tako da oni po veličini ne konkurišu onima iz kraljevske porodice.
O tome svedoče i relativno nova arheološka iskopavanja, na lokalitetu Sedeinga, nekropoli iz iste ere, ali “građanskom” groblju koje se nalazi oko 725 km severno od Meroe, nadomak sudanske granice sa Egiptom. Sedeinga je jedna od retkih već poznatih lokacija u Sudanu gde arheolozi još uvek mogu da iskopavaju grobove iz meroitskog perioda. Francuski i američki eksperti za meroitske pogrebne spomenike zaključili su, pre nešto više od jedne decenije, da bi proučavanje običaja sahranjivanja u Sedeingi moglo da otkrije veoma važne nove podatke, pa su 2009. godine započeli iskopavanja i na tom lokalitetu. U narednih nekoliko godina istraživačkog rada u Sedeingi, utvrdili su da je izgradnja malih piramida postala i praksa bogate elite, u mnogo većoj meri nego što se isprva verovalo. Prvo su otkrili gusto polje sa 35 malih piramida, a među njima i jednu podignutu nad grobnicom deteta, sa osnovom širine svega 70 cm. Ispostavilo se, zatim, da je groblje nekada sadržavalo na hiljade grobnica, od kojih su mnoge, jedna iznad druge, takođe ležale ispod malih piramida, kojih je bilo na stotine.

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

 

Gordana Tomljenović



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA