MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dubravka Marić

Živi svet praistorije / „Dino park” Prirodnjačkog centra u Svilajncu

U korak sa dinosaurusima

 

Tema Broja

Aleksandar Nešković


U „Dino parku“ („Dinosville“) Prirodnjačkog centra u Svilajncu nalazi
se tridesetak replika dinosaurusa i drugih izumrlih bića koja su nastanjivala Zemlju u paleozoiku i mezozoiku. Među replikama u prirodnoj veličini je najveća ona koja predstavlja diplodokusa: visoka je 11, a dugačka 20 m!

 

 

-Nesvakidašnji „album sa sličicama“ dinosaurusa, u nekim karakterističnim životnim situacijama, prikazuje Zemlju kakva je bila u vreme kada je u njenoj atmosferi bilo mnogo više kiseonika nego danas, zbog čega su i živa bića porasla do divovskih razmera. Makete dinosaurusa i ostalih organizama su razmeštene u okruženju brojnih biljaka, kao što su cikasi, paprati, poljski rastavić, ginko i četinari, za koje naučnici smatraju da su bile savremenici ovih životinja. Uz izložbu „Svet dinosaurusa“ u zgradi samog Centra, gde su prikazane replike čitavih skeleta, jedna originalna lobanja, replike lobanja, kao i replike lobanja sa originalnim fragmentima... stiče se pravi uvid u preistorijski živi svet.
„Osim što dinosaurusi interesantni deci, predstavljeni su i evolutivno, prema periodu u kome je nastala vrsta dinosaurusa, tako da svi posetioci u Parku stiču hronološki pregled evolucije i kako se razvijao život na našoj planeti“, ističe Aleksandar Nešković, stručni vodič u Prirodnjačkom centru u Svilajncu.  

Tema Broja

Pleziosaurus u jezercetu

Tema Broja

Ihtiosaurus i pleziosaurus u jezercetu

U veštačkom jezercetu sa vodenim biljem, „baškare“  se dva pleziosaurusa i jedan ihtiosaurus. Ovi vodeni gmizavci su bili savremenici koji su živeli između rane jure i velikog izumiranja na kraju krede (pre oko 65 miliona godina). Ihtiosaurusi su bili dugački do 3,5 m, a pleziosaurusi između 3,5 i 6 m. Hranili su se ribom, mada je pleziosaurus lovio i druge vodene gmizavce. Imao je dugačak vrat, a navodno i dalje živi u obliku čudovišta iz Loh Nesa.

„Brižna majka“ od 9 m

Na livadi ispod vulkana visokog 10 m, nalaze se replike letećih gmizavaca: pterodaktila i pteranodona. Pterodaktil je živeo na kraju jure (pre 150 miliona godina). Imao je po 25 zuba u vilicama i telo prekriveno dlačicama nalik krznu. Pterodaktil je imao raspon krila od 1,5 m, kolika je bila i najveća dužina pteranodonove lobanje u kojoj nije bilo zuba. Pteranodon je živeo tokom krede (pre 85 miliona godina), a bio je jedan od najvećih letećih gmizavaca, sa rasponom krila od  čak 7,5 m.   

Tema Broja

Dimetrodoni

Vodeni i leteći gmizavci ne spadaju u dinosauruse, čija je glavna odlika bila da su hodali po zemlji! Ipak, predak dinosaurusa je bio jedan kopneni gmizavac. Dimetrodon je živeo u permu (pre oko 295 miliona godina), dostizao je dužinu od 4,5 m i najverovatnije je bio najveći grabljivac donjeg perma. Međutim, najduži do sada pronađeni dinosaurus je dugovrati diplodokus. Ovaj biljojed je dostizao dužinu do čak 27 m, zbog čega odrasle jedinke nisu imale neprijatelja. Izuzetno dugačak vrat je zahtevao i veoma dugačak rep da bi životinja mogla da održava ravnotežu i da se kreće sigurno.

Tema Broja

Pterodaktil

„Prvi od dva diplodokusa je prikazan dok se propinje na zadnje noge i oslanja na rep da dohvati lišće na vrhu drveta. Dugački rep je koristio za odbranu od predatora koji bi mu se prikrao s leđa, dugačkom i masivnom vratu. Diplodokus je živeo krajem jure (pre oko 150 miliona godina). Do njega je majasaura, biljojed iz kasne krede (pre oko 75 miliona godina), koji je bio dugačak do 9 m. Majasaura znači ‚brižna majka‘, pa imamo i repliku majke koja leži pored gnezda sa mladuncima, kojima je najverovatnije donosila hranu. Brojna gnezda majasaura, koja su pronađena jedna pored drugih, predstavljaju dokaz da su ovi dinosaurusi imali razvijeno društveno ponašanje“, objašnjava Aleksandar Nešković.

Tema Broja

Majasaura i gnezdo

Tema Broja

Diplodokusi

„Gušter noćna mora“

Među dinosaurusima je i stegosaurus sa krestom na leđima i bodljama na repu. Živeo je krajem jure (pre 150 miliona godina), a imao je mozak veličine kestena. Triceratops, koji pojavom i načinom života podseća na nosoroga, dostizao je dužinu od 7 m. Živeo je krajem krede (pre 66 miliona godina) i bio jedan od poslednjih dinosaurusa koji se pojavio pred kraj mezozoika.

Tema Broja

Triceratops

Tema Broja

Hazmosaurus

Hazmosaurus je bio još jedan rogati dinosaurus sličan nosorogu, dugačak 5-7 m a težak između 4 i 8 t. Živeo u kredi (pre 85 do 75 miliona godina). Prvi je dinosaurus za koga je utvrđeno da je imao dobro razvijen materinski instinkt.
„Ceratosaurus je bio mesojed koji je živeo na kraju jure (pre 150 miliona godina). Dostizao je dužinu od 6 m. Imao je kratak zdepasti rog na vrhu njuške, dva manja roga prekrivena kožom iznad očnih duplji i snažne vilice sa povijenim oštrim zubima. Spinosaurus je bio dugačak 12-18 m. Imao je kožno ‚jedro‘ duž čitavog leđnog regiona i zube slične krokodilovim. Bio možda i najopasniji dinosaurus, veoma spretan i na kopnu i u vodi. Mogao je da pliva, pa se često hranio ribom i vodenim gmizavcima“, ukazuje Aleksandar Nešković.

Tema Broja

levo: Alosaurus ubija Spinosaurusa / desno: Ceratosaurus

Pred kraj jure (pre 150 miliona godina) je živeo alosaurus ili „drugačiji gušter.“ Bio je savremenik prvih ptica (arheopteriksa) i predak tiranosaursa, a mogao je da izraste do dužine od 12 m. Prvobitno ime „gušter noćna mora“ (antrodemus), možda bolje dočarava njegov zastrašujući izgled sa lobanjom koja je duga 1,5 m. Pošto nije bio dovoljno brz, pretpostavlja se da je lovio krupne i spore biljojede. Ovo je dočarano kroz replike koje prikazuju alosaurusa dok ubija stegosaurusa.

Tema Broja

Skelet tiranosaurusa u zgradi Centra

Počeci života - od mora do kopna

Ostaci plavozelenih algi, koje su neke od prvih oblika života na Zemlji, zabeleženi su u stromatolitima, slojevitim naslagama koje su sastavljene uglavnom od krečnjaka. Stromatoliti su u kambrijumu bili uobičajeni, a i danas se formiraju u nekim delovima sveta.
U kambrijumu, najstarijem periodu paleozoika (pre 542 miliona godina), život je i dalje postojao samo u moru, gde su živeli razni korali. Ortoceras je bila džinovska životinja sa ljušturom iz silura (pre 443 miliona godina), koja je mogla da dostigne dužinu od 4,5 m. Ovaj glavonožac je predak današnjih lignji i hobotnica.
U devonu su (pre oko 365 miliona godina) vodozemci prvi izašli na kopno. U parku su prikazane replike ihtiostege i akantostege, životinja koje su dostizale dužinu od 1 m i bile prelazna forma između vodozemaca i gmizavca (imali su karakteristike obe grupe).
Artropleura iz karbona (pre 340 miliona godina) je bila džinovska stonoga, dugačka do 2,5 m. Meganeura je bila veliki vilin konjic iz karbona (pre 300 miliona godina), sa rasponom krila od preko 0,5 m, sa telom koje je bilo duže od 60 cm,

 

Najstrašniji od najstrašnijih

U „Dino parku“ u Svilajncu se nalaze i tri modela tiranosaurusa. „Gušter tiranin“ je živeo u kredi (pre 66 miliona godina), a tek krajem 20. veka je utvrđeno kako je zaista izgledao. „Kralj dinosaurusa“ je bio dugačak kao alosaurus i imao je lobanju jednake dužine, odnosno krupne vilice sa trouglastim i kao nož oštrim zubima. Njegov snažan i dugačak rep je predstavljao protivtežu nesrazmerno velikoj glavi i ogromnom telu.
Mnogi paleontolozi misle da tiranosaurus, čiji su mladunci do svoje treće godine najverovatnije bili prekriveni perjem, uopšte nije bio najkrvoločniji dinosaurus svih vremena! Pojedina otkrića ukazuju na to da je „najstrašniji od najstrašnijih“ rado jeo strvine. To se objašnjava činjenicom da je bio prevelik, pretežak i preglomazan da juri plen na velikim rastojanjima, što uopšte nije bio problem za manje, brže i inteligentnije dinosauruse.

Tema Broja

Velosiraptor

Tema Broja

Trodon

„Početkom krede (pre 110 miliona godina) živeo je deinonihus ili ‚strašna kandža.‘ Na zadnjim nogama je imao po jednu ogromnu kandžu, koju je koristio za ubijanje plena. U lovu se oslanjao na brzinu i na, za dinosauruse, prilično veliki mozak. Deinonihus je dostizao dužinu od 3 m. Toliki je bio i trodon, ili ‚zub koji ranjava‘, koji je živeo u kredi (pre 75 miliona godina). Imao je dugačku njušku sa najvećim brojem zuba u odnosu na sve rođake: često i po 17 u svakoj vilici! Bio je najinteligentniji dinosaurus. Trodon je na nožnom prstu imao opasnu povijenu kandžu, koja se ipak ne može porediti sa ubojitošću velosiraptorove kandže. Velosiraptor, što znači ‚brzi grabljivac‘ je omanji dinosaurus iz kasne krede (pre 72 miliona godina). To ime je izmišljeno za potrebe prvog filma ‚Park iz doba jure‘, pre nego što je pronađen skelet nove vrste koja je nazvana velosiraptor. Pravi velosiraptor nije bio toliko pokretan, a veličina od 1 m svakako nije mogla da zaplaši plen. To je nadoknađivao inteligencijom i izuzetno smrtonosnom kandžom na zadnjem nožnom prstu, kojom je je žrtvi zadavao početni udarac“, zaključuje Aleksandar Nešković, stručni vodič u Prirodnjačkom centru u Svilajncu.
„Dinosville“ (www.prirodnjačkicentar.rs) predstavlja oazu zabave i razonode, jer osim ove izložbe dinosaurusa na otvorenom i vulkana koji je izložba za sebe - obuhvata i suvenirnicu, restoran i igraonicu.

Dinosaurusi sa perjem i kljunom

Oviraptor ili „kradljivac jaja“ je bio grabljivac ili svaštojed koji je ležao na jajima, baš kao ptice danas. Pojavio se u kasnoj kredi (pre oko 100 miliona godina). Bio je dugačak oko 1,8 m i prilično jedinstven. Najverovatnije je imao stereoskopski vid. Nije imao zube, a vilice su mu verovatno bile obložene rožnatim pokrivačem sličnim kljunu.

Tema Broja

Oviraptor

Ornitomimus ili „imitator ptica“, koji je živeo krajem krede (pre 70 miliona godina), dostizao je brzinu od 50 km/h! Imao je perje i mali bezubi kljun, što ukazuje na to da je bio svaštojed. Krao je jaja drugih dinosaurusa od kojih su ga spasavale brze noge.

Tema Broja

Ornitomimus

Anzu je bio prekriven perjem i dostizao je dužinu od 3 m. Živeo je u kasnoj kredi (pre 66 miliona godina). Maksimalna težina od 200 kg nije mu dozvoljavala da bude brz trkač. Anzu je bio prethodnik današnjih ptica.

Tema Broja

Anzu

 

 

Dubravka Marić

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA