MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Vodonik / Zapaljivi vazduh koji stvara vodu

Hydrogenium

Vodonik (H, hydrogenium - stvaralac vode) je, u sistemu elemenata, prvi i najlakši hemijski elemenat. U uobičajenim uslovima pritiska i temperature, vodonik je dvoatomni gas bez boje, mirisa i ukusa. Nije otrovan, i znatno je lakši od vazduha. Na sobnoj temperaturi nije posebno reaktivan, a pri višim temperaturama ulazi u niz reakcija.

Tema Broja

Tema Broja

Kao elemenat, vodonik sačinjava 75% mase vasione. Predstavlja materiju iz koje su, nuklearnom fuzijom, nastali ostali elementi. Zvezde se uglavnom sastoje od vodonika, u obliku plazme. Kao poseban izdvojeni elemenat, na našoj planeti, vodonik je prisutan u vrlo malim količinama.

Nesagledive su mogućnosti korišćenja vodonika. Nikal-vodonikove baterije su ušle u upotrebu 1977. Nedugo potom, na primer, koristila ih je Međunarodna svemirska stanica, potom sonda „Odiseja” upućena ka Marsu (2001), svemirski teleskop „Habl”. Ovom teleskopu prvo pakovanje trajalo je čitavih 19 godina.

Tema Broja

 

Vodonik predstavlja materiju iz koje su, nuklearnom fuzijom, nastali ostali elementi. Najveći deo vodonika, čak 90% nalazi se u svemiru. Ima ga u neizmernim količinama u zvezdama i gasnim divovima. Smatra se da ga ima u tamnoj materiji i da čini deo tamne energije. Molekularni oblaci sa vodonikom povezani su sa rođenjem zvezda. Ovaj element ima odlučujuću ulogu u nuklearnoj fuziji koja se odvija u jezgrima zvezda. U svemiru, vodonik se obično nalazi u stanju atoma ili kao plazma.

 

Tema Broja

 

U uobičajenim uslovima pritiska i temperature, vodonik je gas bez boje i ukusa, čak 14,4 puta lakši od vazduha. Nije otrovan. Teško se rastvara. Na temperaturi ključanja, kondenzuje se u bezbojnu tečnost, najlakšu od svih tečnosti. Daljim odvođenjem toplote dolazi do očvršćavanja, kada se sve pretvara u prozirnu čvrstu materiju heksagonalne kristalne strukture.

 

Tema Broja

 

 

Vodonik se kao sastojak vode, nalazi se u svakom organizmu, u znatnim količinama. Osim u vodi, ima ga u gotovo svim organskim jedinjenjima unutar organizma. U vodenim rastvorima koji su delovi svakog organizma, prisutan je u obliku H3O+ jona, i kao takav ima veoma važnu ulogu u regulaciji ćelijskih procesa.

Vodonik je odredio britanski naučnik Henri Kevendiš, 1766. On nije prvi koji je izolovao ovaj element, već je to uradio Paracelzus dva veka ranije, reakcijom metala i jake kiseline, što je nazvao „zapaljivim vazduhom”. Kevendiš je proizveo vodonik pomoću reakcije cinka i hlorovodonične kiseline. Pošto je utvrdio o kom je gasu reč, dokazao je da reakcijom vodonika i kiseonika nastaje voda. Antoan Lavoazije ga je 1783. nazvao hydrogène (na grčkom: „onaj koji stvara vodu”).

Tema Broja

 

Industrijski se uglavnom dobija iz zemnog gasa, a mnogo ređe postupkom elektrolize vode. Najčešće se koristi za proizvodnju fosilnih goriva (hidrokrakovanje - povećanje kvaliteta goriva) i za dobijanje amonijaka koji je potreban za proizvodnju veštačkih đubriva. Retko se koristi u metalurgiji pošto mnoge metale čini lako lomljivim i krtim, što stvara teškoće u izgradnji cevovoda i metalnih skladišta.

 

Tema Broja

 

Elementarni vodonik, na Zemlji, prisutan je u atmosferi, zemnom gasu, vulkanskim isparenjima... Zemljina gravitacija ga teško zadržava tako da, u gornjim delovima atmosfere, izlazi u svemir. Mada najzastupljeniji elemenat u vasioni, vodonik se na Zemlji javlja u malim količinama (0,9% u gornjim slojevima), uglavnom u obliku vode, koja prekriva gotovo dve trećine površine naše planete. Ima ga i u brojnim organskim jedinjenjima, kiselinama i rastvorima. Neke alge i bakterije stvaraju gasoviti vodonik.

Tema Broja

 


Žak Šarls je napravio prvi balon koji se izdizao na topli vazduh. Godine 1783. Nemac Ferdinand fon Cepelin je smislio i napravio letelicu na vodonik. Prvi let tom letelicom izveden je 1900. Nedugo potom, letelica je nazvana po njenom izumitelju i tvorcu: cepelin.

Tema Broja

Vodonik ne proizvodi energiju, osim u retkim elektranama u kojima se primenjuje nuklearna fuzija i u kojima se mogu koristiti deuterijum i tricijum. To je zasad veoma neisplativo. Vodoniku koji se dobije iz sunčevih, bioloških ili električnih izvora potrebno je više energije nego što se od njega može dobiti izgaranjem, pa se tako njegova uloga svodi na skladištenje energije. Vodonik se može dobiti iz metana.

Tema Broja

 

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA