MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EGZOTIČNI NARODI

 

O.K.

Nanajci

Drevni sledbenici šamanske kulture

 

Veći broj naroda u severoistočnoj Kini, u regionu poznatom kao Mandžurija, nekada se nazivao Jurčen. U vreme vladavine dinastije Ming, jedna od tri grupe Jurčena zvanično je nazvana  Jeren, što znači: divlji ljudi. Oni su naseljavali krajnji sever Mandžurije. Iz Jeren Jurčena će proisteći više etničkih zajednica. Jedan od tih naroda su Nanajci.

EGZOTIČNI NARODI

Nanajski starac i žena

Nanajci danas žive u dve države: na teritoriji Ruske Federacije ima ih preko dvanaest hiljada a u Kini više od pet hiljada. U Rusiji žive na jugoistoku Sibira, uz obale reke Amur koja predstavlja  prirodnu granicu između Kine i Rusije. Takođe, naseljavaju područje u blizini pritoka ove velike reke.
Administrativna jedinica Rusije u kojoj je preko 90 procenata pripadnika ove etničke grupacije u toj zemlji je Habarovski kraj. U njemu se nalazi grad Komsomolsk na Amuru, koji je središte Nanajaca.  Blizu ovog grada je nanajsko selo Nižnji Halbi sa nekoliko stotina stanovnika i muzejom koji je posvećen njihovoj kulturi. I u prestonici i najvećem gradu čitave oblasti, Habarovsku ima Nanajaca kojima je omogućeno školovanje na svom jeziku.
Nanajci danas žive u dve države: na teritoriji Ruske Federacije ima ih preko dvanaest hiljada a u Kini više od pet hiljada. U Rusiji žive na jugoistoku Sibira, uz obale reke Amur koja predstavlja  prirodnu granicu između Kine i Rusije. Takođe, naseljavaju područje u blizini pritoka ove velike reke.
Administrativna jedinica Rusije u kojoj je preko 90 procenata pripadnika ove etničke grupacije u toj zemlji je Habarovski kraj. U njemu se nalazi grad Komsomolsk na Amuru, koji je središte Nanajaca.  Blizu ovog grada je nanajsko selo Nižnji Halbi sa nekoliko stotina stanovnika i muzejom koji je posvećen njihovoj kulturi. I u prestonici i najvećem gradu čitave oblasti, Habarovsku ima Nanajaca kojima je omogućeno školovanje na svom jeziku.

EGZOTIČNI NARODI

Seoske žene ispred muzeja nanajske kulture

Velika većina Nanajaca koji su državljani Kine naseljava provinciju Heilongđang. Ova provincija je najsevernija i najistočnija kineska teritorijalna jedinica. Endonim Nanajci, odnosno ime koje sami za sebe upotrebaljvaju znači: lokalni stanovnik. Rusi su ih ranije nazivali Goldi. Vrlo srodan narod Ulči je koristio taj termin tako da je dugo bio u upotrebi u Rusiji. U bivšoj Mandžuriji, odnosno Heilongđangu ovaj se narod zove Hežen, što u prevodu znači: ljudi sa istoka.
Sa stanovništvom svojih današnjih država Nanajci su vekovima trgovali. Po svemu sudeći, došlo je do kontakta sa ruskim istraživačima još u prvoj polovini 17. veka. Rane zapise o njima ostavili su jezuitski misionari u narednom stoleću. Mandžurska dinastija Ćing vladala je najvećim delom današnje Kine. Oni su u početku naišli na otpor Hežena koji su bili prinuđeni da se priklone osvajaču. Nakon toga su svi muškarci morali da obriju glave. Mandžurska vlast je imenovala lokalne seoske starešine i nametnut je porez nanajskom narodu.

EGZOTIČNI NARODI

Francuska mapa iz osamnaestog veka prostora koji su naseljavali Nanajci

Od davnih vremena postojala je podela na klanove. Pod rusku vlast potpali su krajem pedesetih godina 19. veka kada se Rusija teritorijalno proširila prema Kini. Naseljvanje ruskih kolonista stvorilo je velike probleme domaćem stanovništvu jer su zauzeti najbolja zemlja i prirodni resursi.
Dešavanja poput građanskog rata ostavila su traga na region u kojem živi ovaj narod. Nastankom Sovjetskog Saveza donekle se poboljšao njihov položaj, naročito u oblastima zdravstva i obrazovanja. U doba Staljinove vlasti ponovo su naišle brojne teškoće jer  ih je režim primoravao da žive u malim i zbijenim naseljima.Vekovima su opstajali zahvaljući ribolovu. Osim prehrane, čak je i odeća  pravljena od osušene krljušti krupnih i teških riba. Poljoprivreda je kasno i postepeno počela da se uvodi, najpre se gajio duvan.
Najveći broj Nanajaca  se sporazumeva na kineskom ili ruskom, što naročito važi za mlađe naraštaje. Ipak, imaju i sopstveni jezik. Nanajski pripada mandžursko-tunguskoj jezičkoj porodici. Ima veći broj dijalekata a najsličniji je jezicima drugih naroda koji obitavaju kraj reke Amur, iz kojih ima dosta pozajmljenih reči. Pored toga
ima puno  pozajmljenica iz ruskog i kineskog. Početkom tridesetih godina 20. veka, stvoreno je pismo zasnovano na latinici. Od toga se nakon nekoliko godina odustalo. Nanajski se od 1937. godine piše na ruskoj ćirilici uz upotrebu određenih dijakritičkih znakova i posebnih slova za specifične glasove.

EGZOTIČNI NARODI

Devojčica nosi tradicionalnu odeću

EGZOTIČNI NARODI

Nanajski ribar

Narodne legende se nazivaju telungu i govore o poreklu kosmosa i svega što je na Zemlji. Postoje legende o klanovima, životinjama i biljkama od kojih navodno potiču. Takođe, narodna tradicija uključuje priče o podvizima šamana, lovaca i ratnika. Kroz ove legende vaspitavane su mlade generacije i ukazivano im je na ljudske vrednosti i  na ispravan način života.
Njihova vera je šamanizam. Veruju u poštovanje duhova koji nazivaju endur. Vrhovno božanstvo i duh je bog neba Sangia. Manje moćni duhovi se zovu busju. Posebno uvažaju životinje poput medveda i tigra. Šaman udara u veliki okrugli bubanj i peva molitve dok komunicira sa duhovima. Ovog prvosveštanika, po njihovom verovanju, biraju duhovi a funkcija je nasledna. Najmoćniji verski starešina je kasati šaman koji prati pokojnike na svet za ljude u zagrobnom životu. Šamani mogu biti oba pola, izuzev kasati šamana. Odlikuje ih specifilna odeća poput suknje, jakne, kožnog pojasa, rukavice na kojoj su prikazane figure raznih životinja poput guštera, zmija i žaba. Imaju i šešire sa rogovima i krznom.
Dosta Nanajaca je kršteno pod uticajem Ruske pravoslavne crkve tako da uporedo poštuju obe vere. Najvažnija verska proslava nosi naziv nangnemeni enei, kada se u proleće slavi pucanje leda na rekama i početak sezone lova na ribe. Tada, neka vrsta rodovske zajednice organizuje veliku proslavu.
Njihova tredicionalna kuća se zvala dio.  To je velika pravougaona prostorija, dosta slična mandžurskim i kineskim kućama. Napravljena je od drveta i gline. Danas je malo ovakvih objekata jer Nanajci mahom žive u drvenim kućama kakve su pravljene u vreme Sovjetskog Saveza.
Njihova narodna nošnja je odora za oba pola, koja ima dugmad i kuke. Dok su odore koje se nose zimi od riblje kože, one koje su napravljene za letnji period sastoje se od medveđe kože

EGZOTIČNI NARODI

Lokacija Habarovskog kraja gde živi najviše Nanajaca

 

O.K.


 

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA