MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 101 | SUPERRAČUNARI/big data
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 101
Planeta Br 101
Godina XVIII
Jul-Avgust-Septembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Oliver Klajn

Superračunari / big data - Daleki istok

Iz generacije pa naviše

 

Japan je u prošloj deceniji postao svetski lider kada je reč o superkompjuterima. Od početka osamdesetih godina 20. veka, na Univerzitetu u Osaki krenulo se vrlo ambiciozno; trojica profesora su,uz pomoć pedesetak studenata, napravili superračunar koji je omogućavao pravljenje vrlo realističnih videa, odnosno trodimenzionalne kompjuterske grafike. U to doba, bio je najsnažnija mašina te vrste u svetu.

Nacionalni centar za superkomjutere u Tjencinu

NEC korporacija je multinacionalna kompanija koja se bavi informacionom tehnologijom i elektronikom. Njima je pošlo za rukom da do 1990. godine naprave najbrži superračunar na planeti: uspeli su da prvi prevaziđu 1 gigaflop, što je mera za performanse računara koje odlikuju vektorski procesori. Japanci su veoma često bili na prvom mestu lista po izradi najjačih računara. Izuzetak u tom pogledu nije ni Numerički aerotunel, kojeg su stvorili Nacionalna laboratorija Japana za vazdušni prostor i kompanija „Fudžicu“.

levo: ''Links 1'' superračunar / desno: Slika sa ''Links 1'' superračunara

Japanska reč, odnosno brojka kei označava deset kvadriliona. Po njoj je nazvan K komjuter, smešten u ogranku velikog istraživačkog instituta RIKEN, u Kobeu. Pre jedne decenije, ustanovljena je rekordna brzina rada, uz performanse od preko 8  petaflopa. Ubrzo je nadmašeno i 10 petaflopa uz efikasnost od preko 93 posto. Imao je više od 60.000 procesora, sa 8 jezgara. Primenjena je CMOS tehnologija za izradu integrisanih kola od 45 nanometara, sa čak 864 kućišta.
Stručnjaci iz „Fudžice“ osmislili su i sistem mrežne topologije „Torus fusion“ i načinili sistem datoteka FEFS. Računar je radio na principu raspodeljene memorije, što  omogućava da svaki procesor poseduje sopstvenu memoriju. Imao je  vrlo široku primenu: od proučavanja klime i meteorologije, preko medicine, do predviđanja raznih nepogoda kao što su tajfuni i olujno nevreme. Bio je izuzetno veliki potrošač energije, što se donekle  potiralo efikasnošću. Za održavanje tog računara trebalo je izdvajati oko deset miliona dolara godišnje. Počeo je sa radom krajem 2011. godine kada je ustanovljeno da je najbrži na svetu. Taj primat je vremenom izgubio. Nakon više od sedam godina rada, ugašen je uz svečanu ceremoniju. Iz njega je proizašla današnja najmoćnija mašina „fugaku“, takođe nastala u Kobeu.

levo: ''NEC SX-3'' stari superračunar iz 1989 godine
desno: ''NEC SX-5'' supercompjuter

Sa dva jezgra uporedo

Japanski stručnjaci su 2014. doneli odluku da je potrebno, na temelju rada na K računaru, stvoriti novi i moderniji model koji će pritom biti stostruko jači od prethodnika. Od tada je počeo mukotrpan rad na ovom projektu koji traje i danas. Cilj japanskih naučnika je da naprave kompjuter koji je u stanju da izvede deset na osamnaesti stepen operacija u sekundi. Nazvan je po svetoj japanskoj planini i vulkanu Fudži.
Nakon što je pribavljena sva potrebna oprema, računar je obavio prve proračune u vezi sa aktuelnom pandemijom. Trebalo bi, u toku ove godine, da  započne rad u punom kapacitetu. Njegov procesor prihvata skalarnu vektorsku ekstenziju, a to omogućava primenu različitih promenljivih vektorskih dužina. Zahvaljujući dodatnom hardveru, postignut je svetski rekord sa 442 petaflopa. Dva jezgra deluju uporedo. A što se tiče performansi, ostvarena su čak dva egzaflopa. „Fugaku“ ostvaruje bolje rezultate od četiri naredna superkomjutera koji su na listi 500 najmoćnijih računara.

''Ttianhe-1A'' superračunar

''Ttianhe-2'' superračunar

Veliki doprinos ovoj oblasti dao je Satoši Macuoka, informatičar koji je na čelu Centra za računarske nauke instituta RIKEN. Njegove delo je „cubame“ kojeg je stvorio za Tokijski institut za tehnologiju. Poslednja verzija nastala 2017. godine je „cubame 3.0“. Ovaj superkompjuter se bavi veštačkom inteligencijom i dvostrukom tačnošću. Trenutno je na 13. mestu pomenute liste. Od superračunara sa specifičnom namenom treba pomenuti MDGRAPE-3, koji se bavi kompjuterskom simulacijom analize pokreta atoma i molekula. Pri tome se najviše pažnje pridaje predviđanju strukture proteina. Uprkos izvanrednim performansama, nije na listi sa drugim računarima.

Superkompjuteri u Kini

Najnovija verzija ''Cubamea''

Simulacija dinamičkog sistema čestica pod uticajem fizičkih sila je ono što demonstrira „degima“ koji radi na principu računarskog klastera. Reč je o ostvarenju stručnjaka sa Univerziteta u Nagasakiju.
U selu Rokašo, u severoistočnom delu najvećeg ostrva Honšu, su, pre deset godina, uspešno obavljeni testovi za superračunar „helios“, ili kako se u originalu naziva „rokučan“. Tada je ovaj projekat Japanske agencije za atomsku energiju imao karakteristike koje se  mere sa 1,32 petraflopa. Sada funkcioniše sa 442 terflopa. U saradnji sa francuskim naučnicima, obavljaće proračune u vezi sa proučavanjem plazme.
Približno u isto vreme pojavio se „hitači SR 1600/M1“ koji je zapravo dvostruki klaster. Namena mu je lokalna prognoza vremena.

Kvadrilion operacija u sekundi!

Kina nije ostvarila rekorde i prva mesta za pojedinačne računare u meri kao što je slučaj sa Japanom - ali je zato prva što se tiče ukupnog udela u ovom domenu. Po broju superačunara, Kinezi su prevazišli SAD, dok ostale države, isključujući Japan koji je na trećem mestu - ubedljivo zaostaju.

''Sugon'' superačunar

''K'' Superkompjuter

U Kini je sve krenulo pre više od tri decenije, na inicijativu državnih komisija. I, početkom ovog milenijuma, došlo je do velikog napretka. Superkompjuter „sugong“ pojavio se 1993. godine. Tada je proizvedeno dvadesetak modela sa procesorom „motorola“ i „uniks V“ operativnim sistemom.
Do 2011. godine  stvorena je poslednja verzija „doning 6000“. Svi delovi su načinjeni na Kineskom institutu za računarsku  tehnologiju. U stanju je da obavi kvadrilion operacija u sekundi!Čangša je prestonica provincije Hunan.

Deo ''Fugaku'' superačunara

U njoj se nalazi Nacionalni univerzitet za odbrambenu tehnologiju koji zapravo predstavlja vojnu akademiju. Tamo je 2009. godine  načinjen „tianhe“, što znači: nebeska reka. Nedugo zatim stvorena je unapređena verzija „tianhe-1A“, što je nepunih godinu dana bio najbrži kompjuter na svetu. Operativni sistem se zasniva na Linuksu. Poseduje preko tri i po hiljade blejd servera, a tu je i veliki broj raznovrsnih kućišta. Grafičkih procesora je više od sedam hiljada. Kineski „fei teng“ procesor pojačava povezanost sistema. Namena ovog računara je istraživanje nafte, primena solarne energije i izrada letelica. Postavljen je u Nacionalnom centru za superkompjutere u Tjencinu.

Ovaj računar opslužuje oko 200 stručnjaka. Zamišljen je da funckioniše po principu otvorenog pristupa tako da će od njega imati koristi i mnogi izvan Kine.
Pandan centru u Tjencinu je u Guangdžou, na jugu zemlje. Tamo je smešten „tianhe-2“ koji je takođe kratko vreme bio rekorder u brzini rada. Da bi nastao, radilo je neverovatnih 1300 stručnjaka! Ostvario je performanse od gotovo 34 petraflopa a koristio je kineski operativni sistem „ćilin“.

Najbolje plasiran na listi od svih kineskih superračunara je „sanvej taihulajt“, skoro tri puta jači od „tianhe-2“, sa kapacitetom od 93 petaflopa. Smešten je u gradu Vusi, u provinciji Đangsu. U taj projekat se još uvek ulaže.

 

 

Oliver Klajn

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA