MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 100 | 100 BROJEVA „PLANETE”
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 100
Planeta Br 100
Godina XVIII
April-Maj-Jun 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

KOSMONAUTIKA

 

Dr Vladica Božić

Korišćenje vasione

Sateliti i održivi razvoj

 


Na prvoj konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju, održanoj u Rio de Žaneiru 1992. godine, usvojena je Deklaracija o životnoj sredini i razvoju, često skraćeno nazvana Rio Deklaracija, kojа se sastoji od 27 načela čiji je cilj uspostavljanje budućeg održivog razvoja u svetu. Pored toga, doneta je i „Agenda 21”, neobavezujući akcioni plan za UN i druge međunarodne i regionalne organizacije i pojedine vlade širom sveta koji se može izvršiti na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou.

KOSMONAUTIKA

U septembru 2000. godine Generalna skupština UN (189 članica) usvojila je Milenijumsku deklaraciju koja je sadržala nekoliko političkih obaveza koje su izraženе kao Milenijumski ciljevi razvoja. Tih 8 ciljeva je bilo fokusirano na zemlje u razvoju koje su trebalo da ih dostignu do 2015. godine. Kako je napredak u ispunjavanju ovih ciljeva bio neujednačen, međunarodna zajednica ih je ponovo razmotrila 2015, da bi u septembru iste godine Generalna skupština UN usvojila rezoluciju pod nazivom „Transformacija našeg sveta: Agenda 2030 održivog razvoja”.
Agenda 2030 je univerzalna strategija koja sadrži 17 ciljeva održivog razvoja i 169 specifičnih ciljeva koje sve zemlje treba da postignu do 2030. godine: iskorenjivanje siromaštva i gladi, promovisanje dobrog zdravlja, kvalitetnog obrazovanja i rodne ravnopravnosti, čista voda i pristupačna energija, pristojan rad i ekonomski rast, održivi gradovi i ekonomije, akcije za klimu, mir, pravda i jake institucije, jačanje globalnog partnerstva.
Za postizanje ovih ciljeva koriste se i veštački sateliti, koji su od svoje pojave 1957. godine omogućili sistematsko praćenje, snimanje i analizu praćenjа procesa i pojava na Zemlji, u vremenu i prostoru. Već 1960, pojavili su se meteorološki sateliti opremljeni uređajima za praćenje stanja atmosfere (oblačnosti ili magle), što omogućava i otkrivanje područja nastajanja tropskih ciklona, uragana i tajfuna. Vrlo slični njima su istraživački sateliti koji imaju instrumente namenjene osmatranju Zemlje u nevojne svrhe, kao što su: ekološki nadzor (stanje vegetacije, sadržaj atmosferskih gasova u tragovima, stanje mora, okeana, snežnog pokrivača i ledenih ploča, podaci o životnoj sredini, određivanje tipova stena i Zemljinih resursa).
Sateliti omogućuju pravovremene i objektivne informacije, koje se mogu koristiti u različitim oblastima: meteorologiji, kartografiji, geologiji, hidrologiji, šumarstvu, poljoprivredi, kartiranju zemljišta i vegetacije, inženjerskom projektovanju, fotogrametriji, kartiranju prirodnih katastrofa i nesreća, prostornom planiranju, ekologiji, okeanografiji. Prema Udruženju satelitske industrije, 51% od 126 satelita lansiranih 2016. godine bili su nevojni sateliti za posmatranje Zemlje, a posle toga je njihov broj dodatno povećan lansiranjem malih satelita, što je uticalo i na povećanje obima posmatranja.

KOSMONAUTIKA

Emisija NO2 na Zemlji snimljena iz satelita 21. februara 2019. godine

UN i svemir

Već 1958. godine, Generalna skupština UN je, Rezolucijom 1348, osnovala privremeni Odbor za miroljubivu upotrebu svemira (COPUOS) od 18 država članica, da bi 1959. godine Rezolucijom 1472 uspostavila COPUOS kao stalno telo sa tada 24 države članice. Danas ih ima 95; među njima nema Srbije, iako je bivša Jugoslavija bila njen član.
UN su imale vodeću ulogu u promovisanju međunarodne saradnje u korišćenju svemirske tehnologije, za rešavanje humanitarnih i ekoloških problema. Velike svemirske sile i kompanije koristili su svoje konvencionalne satelite da bi podržale takve aktivnosti mnogo puta u prošlosti; u novije vreme, sve više koriste i male satelite koji se mogu lansirati u grupama (klasterima) i imati mnogo veće mogućnosti. Njihova izrada je jeftinija, a primena može biti raznovrsnija od jednog velikog, skupljeg satelita; nekoliko zemalja je pokrenulo svoje svemirske programe, čime je znatno uvećan broj satelita koji podržavaju održivi razvoj.

Ciljevi 1 i 2: Ukidanje siromaštva i gladi

Iako je skoro prepolovljen broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu - sa 1,9 milijardi 1990. na 836 miliona 2015. godine - broj onih koji se bore da zadovolje najosnovnije ljudske potrebe i dalje je prevelik. Siromaštvo, cena hrane i glad neraskidivo su povezani. Milioni ljudi su gladni i neuhranjeni jer ne mogu sebi da obezbede dovoljno hrane sopstvenom proizvodnjom zbog toga što žive u područjima u kojima uslovi okoline (često izazvani klimatskim promenama) ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju. Sateliti mogu da pruže pouzdane informacije o razvoju i stanju useva, i pomoći u poboljšanju prinosa omogućavajući poljoprivrednicima da budu bolje informisani kada će navodnjavati, đubriti i ubirati svoje useve.

KOSMONAUTIKA

Cilj 3: Dobro zdravlje i blagostanje

Veće mogućnosti prenosa podataka novih satelita omogućiće bolju pokrivenost zdravstvenom zaštitom jer će proširiti dostupnost telemedicinskih usluga na udaljene lokacije kao što su: video telekonsultacije uživo podržane u realnom vremenu kliničkim podacima, pristup pacijenta medicinskoj ekspertizi koja je obično dostupna samo u specijalizovanim bolnicama ili davanje saveta specijalista lokalnim lekarima koji leče pacijente. Pored toga ubrzala bi se distribucija medicinskih informacija i upozorenja u udaljene klinike i bolnice, kao i upravljanje medicinskom dokumentacijom pacijenta.

Cilj 4: Kvalitetno obrazovanje

Postignut je značajan napredak u poboljšanju pristupa obrazovanju, posebno na nivou osnovne škole u ruralnim oblastima, čemu su pomogli i sateliti. Npr. Indija je svojim geostacionarnim programom “EduSat” uvela tele-obrazovanje u hiljade škola. I Kina je, koristeći satelite “Intelsat” od 1987. godine, u oko 90.000 sela uspešno orgnizovala nacionalni televizijski univerzitet. Sličan uspeh u Indoneziji, Tajlandu, Maleziji, Nigeriji i mnogim drugim zemljama dokazao je da obrazovanje putem satelitskih mreža može biti uspešno. Zahvaljujući tehnološkom napretku u proteklih desetak godina, primena satelitske tele-obuke u učionici i samo-obrazovanje preko Interneta je sada mnogo lakša i nudi nove mogućnosti svakom detetu bez obzira gde ono živi ili kakav je njegov socio-ekonomski nivo.

Cilj 5: Ravnopravnost polova

UNESCO-ov izveštaj o ženama u nauci iz 2017. godine pokazao je da su žene činile manje od trećine (28,8%) zaposlenih u naučno-istraživačkim i razvojnim ustanovama širom sveta, a ovaj procenat je još manji u zemljama u razvoju. Aktivnosti koje omogućuju pristup svemirskoj nauci i tehnici podstiču razvoj tehničkih veština i inovativnog načina razmišljanja kod devojčica i mladih žena kako bi podstakao njihovo veće učeše u nauci i tehnologiji. Npr. Južnoafrička nevladina organizacija MEDO postakla je tim srednjoškolki da planiraju lansiranje satelita koji će skenirati afrički pejzaž, a mlade žene su pozvane da učestvuju u prvom naosatelitskom programu Kazahstana.

KOSMONAUTIKA

Korišćenje satelita u poljoprivrednoj proizvodnji

KOSMONAUTIKA

Stanje useva snimjeno iz satelita (indeks vegetacije, salinitet, biomasa, azot,
vlaga u zemljištu, boja, temperatura tla, lisna površina)

Cilj 6: Čista voda i sanitarni uslovi

Sateliti se koriste za upravljanje vodnim resursima i praćenje kvaliteta vode na velikim površinama - postupkom daljinske detekcije vodnih tela. Sateliti omogućavaju efikasno nadgledanje nivoa vode u vodnim telima čak i na opasnim i teško dostupnim područjima, uz upozorenje u slučaju nestašice, što povećava transparentnost u isporuci vode, posebno kada različite zemlje dele ista vodna tela. Sateliti omogućavaju neprekidno praćenje kvaliteta vode na licu mesta, za razliku od konvencionalnih metoda prikupljanja podataka koji su spori i skupi.  

Cilj 12: Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Održivi razvoj podrazumeva ekonomski rast ostvaren uz smanjenje uticaja na životnu sredinu, što se postiže smanjenom upotrebom neobnovljivih prirodnih resursa. Njihova potrošnja je direktno povezana sa većim zagađenjem vazduha, tla i vode, a to umanjuje kapacitet Zemlje da podmiri sve brojnije stanovništvo. Ovo zahteva obezbeđivanje održive prakse potrošnje i proizvodnje, što je povezano sa brojnim drugim ciljevima održivog razvoja - u kojima se takođe primenjuju sateliti. Sateliti omogućavaju jeftinije nadgledanje velikih površina kako bi se otkrila i dokumentovala neodgovorna potrošnja prirodnih resursa (seča šuma, otkrivanje kršenja kvota za vodu) i neodgovorno ponašanje u proizvodnji.

KOSMONAUTIKA

Cilj 13: Akcija za klimu

Međunarodna povelja o svemiru i velikim katastrofama, pokrenuta 2000, predviđa besplatno prikupljanje i prenos satelitskih podataka humanitarnim organizacijama u slučaju velikih katastrofa. To omogućuju 34 satelita iz 17 korporativnih, nacionalnih i međunarodnih svemirskih agencija, koji bez nadoknade daju slike zemljama pogođenim katastrofama (poplave, zemljotresi, izlivi nafte, šumski požari, cunamiji, velike snežne padavine, erupcije vulkana, uragani i klizišta).

KOSMONAUTIKA

Ilegalna seča šuma u Boliviji snimljena iz satelita

KOSMONAUTIKA

Satelitski snimak požara u Grčkoj 2012. godine

KOSMONAUTIKA

Praćenje cvetanja algi (crvena boja) iz satelita

Cilj 14: Život pod vodom

Živi svet u okeanima, od kojeg zavisi ishrana milijardi ljudi na Zemlji, ugrožen je zagađenjem, prekomernim ribolovom i globalnim klimatskih promenama. Ovo zahteva zaštitu i održivo korišćеnjе okeana, mora i morskih resursа, u čemu sateliti igraju značajnu ulogu. Pored nadzora nad stanjem mora (praćenje prisustva suspendovanih čestica, koncentracije planktona i zagađenje i pojava kao što su tajfuni, uragani i cunami), sateliti mogu da se koriste kao platforme za sisteme automatske identifikacije brodova koji omogućavaju prikupljanje informacija o plovilima i njihovim aktivnostima. Tako se mogu koristiti i za nadzor ilegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova koji se često odvija nekontrolisano na velikim prostranstvima okeana daleko od obala, sa ozbiljnim humanitarnim i ekološkim posledicama.

KOSMONAUTIKA

Emisija NO2 na Zemlji snimljena iz satelita 21. februara 2019. godine

KOSMONAUTIKA

Mlade žene koje učestvuju u prvom naosatelitskom programu Kazahstana

Cilj 15: Život na Zemlji

Šume čine 30% površine Zemlje i u njima živi više od 80 procenata svih kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Takođe, bitan su izvor čistog vazduha i vode i igraju suštinsku ulogu u borbi protiv klimatskih promena. Krčenje šuma i dezertifikacija zemljišta, izazvani ljudskim aktivnostima i klimatskim promenama, predstavljaju glavne izazove održivom razvoju i utiču na 1,6 milijardi ljudi čiji život i egzistencija zavisi od šume. Zbog toga je potrebno šumama upravljati na održiv način, u čemu značajnu ulogu imaju sateliti za posmatranje Zemlje koji omogućavaju globalno nadgledanje krčenja šuma, degradacije zemljišta i dezertifikacije uz redovnu procenu zdravlja šuma i u veoma udaljenim regionima.

KOSMONAUTIKA

Ruski satelit Ekspres sa širokopojasnim pristupom internetu omogućuje
učenje na daljinu i telemedicinu

 

 

Dr Vladica Božić


 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA